Svima kojima nije jasno kako to da država, a prije svega Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i imovine dosad nisu uspjeli obnoviti praktično ništa stradalog u potresu, ni u Zagrebu niti na Baniji, sve će se razbistriti kad pogledaju jedan dokument objavljen na stranicama te institucije.
Riječ je o takozvanom organigramu Ministarstva koji je objavljen 12. siječnja ove godine i koji slikovito prikazuje organizacijsko ustrojstvo ovog važnog tijela, sa svim njegovim ustrojstveno - organizacijskim jedinicama - dakle službama, sektorima, odjelima, odsjecima...
Tek ovako, kad se to prikaže poput slikovite sheme čovjek može dohvatiti prave razloge državne neučinkovitosti praktično u svim pitanjima koji se tiču svakodnevnog života građana, bilo da je riječ o obnovi nakon potresa, kontroli inflacije i cijena, borbi protiv pandemije ili prijetnje potencijalnom nestašicom plina koja se u javnosti, barem kad je u pitanju Zagreb, uglavnom svodi na prebacivanje krivice na relaciji Možemo! - HDZ.
Da ne zna, nevin bi promatrač gledajući ovu shemu mogao pomisliti kako je riječ o ustrojstvu američkog Pentagona.
Kompletne Europske Komisije.
Možda Bundestaga?
Ne, ovo je prikaz nove sheme Ministarstva prostornog uređenja koje je u prosincu 2021. godine odlučilo promjeniti organizacijski ustroj te okvirni, planirani broj službenika s 581 povećati na njih 751, a sve zato da bi navodno ubrzali obnovu potresom stradalih područja.
Iz te hobotnice sad se lijepo vidi kako Ministarstvo, kojem je na čelu HDZ-ov Darko Horvat, sad sve skupa ima čak 166 zasebnih organizacijskih jedinica.
166 rukovoditelja
To dakle, razumije se, podrazumijeva i najmanje 166 rukovoditelja s rukovoditeljskim plaćama od kojih bi mnogi trebali biti zaduženi za poslove obnove, a potom i poslove vezane uz Fond solidarnosti, s obzirom na činjenicu da je Ministarstvo proglašeno nacionalnim koordinacijskim tijelom.
Po novom ustrojstvu, dakle, na vrhu sjedi ministar, a direktno pod njim ucrtani su državni tajnici i ministrov kabinet.
Taj je kabinet potom nadređen devet velikih organizacijskih tijela, redom jednom glavnom tajništvu, jednom zavodu, jednoj samostalnoj službi i čak šest zasebnih uprava.
Svi oni nadređeni su - ovo je nevjerojatno - čak 25 zasebnih sektora kojima, logično, rukovodi 25 načelnik.
Stvar se dalje razdvaja u 73 službe.
I njima rukovode voditelji, a pod sobom potom dalje drže sve skupa 59 odjela od kojih, logično, svaki potom ima i po jednog svojeg voditelja.
Jednostavnom matematikom dolazimo do računice kako u Horvatovom Ministarstvu na svaku organizacijsku jedinicu dolazi u prosjeku 4.5 zaposlenika, a ukoliko znamo da svaka jedinica ima po jednog rukovoditelja, jasno je da šefovi ovdje u prosjeku upravljaju s odjelima od tek 3.5 čovjeka, a u stvarnosti u mnogima i s manje.
Odjeli za probleme koji se ne rješavaju
Zanimljivo, analizom sheme ustrojstva pronalazimo da Ministarstvo ima cijele zasebne organizacijske jedinice za pojedine segmente koje država praktično od osnivanja nije uspjela riješiti.
Recimo, interesantno je da u državi koja preko 30 godina nije u stanju turizmu rješiti pitanje neprocijenjenog turističkog zemljišta, u Ministarstvu postoje čak tri jedinice koje se isključivo time bave.
Jedna se zove "Odjel za turističko zemljište na kojem su sagrađeni hoteli, turistička naselja i ostalo građevinsko zemljište", druga se zove "Odjel za turističko zemljište na kojem su izgrađeni kampovi", a nadređena im je "Služba za neprocijenjeno turističko zemljište".
Inače, turistički sektor već desetljećima traži da se Zakonom i drugim propisima napokon uredi odnos između zakupodavca i zakupoprimca, a iako je Zakon nedavno i donesen, cijela stvar i dalje stoji.
Zanimljive su i neke druge oprganizacijske jedinice - Ministarstvo tako ima i "Službu za praćenje stanja u prostoru", "Odjel za zahvate u prostoru", "Odjel za infrastrukturu i eksploatacije" ili pak "Odjel za horizontalne aktivnosti".
Zasad jedino čega još nema je obnove, ali moguće da će se to promjeniti čim se novo uređeno Ministarstvo malo uhoda.