HOĆEMO LI POSTATI 'HOT SPOT' ZA IZBJEGLICE? Svi odgovori na ključna pitanja o policiji koju nam šalje EU

Zašto Frontex dolazi na granicu Hrvatske i Srbije?

Frontex dolazi kako bi pomogao hrvatskoj policiji u nadzoru graničnog prijelaza i registraciji izbjeglica na toj vanjskoj granici Europske unije. Oni ne zamjenjuju hrvatsku policiju niti preuzimaju kontrolu granice nego samo pomažu. Njihov učinak neće biti velik jer se radi o dvadesetak osoba, ali će svakako pridonijeti boljoj koordinaciji jer Frontex će biti i na granicama Grčke s Makedonijom i Albanijom te Bugarske i Turske.

Zašto Frontex nije na granici Slovenije i Hrvatske?

Zato što je to vanjska granica Schengena, a ne vanjska granica Europske unije. Slovenija je tražila pomoć od država članica bilateralno pa će od njih dobiti pojačanje od 400 policajaca. Spominju se policajci iz Njemačke, Slovačke, Češke, Mađarske i Nizozemske. To nije institucionalna pomoć preko EU nego bilateralna. Države članice često pomažu jedna drugoj kada jedna procijeni da nema dovoljno kapaciteta i zatraži pomoć, kao što je to sada učinila Slovenija.

Što EU misli kada poručuje da se treba prestati s prijevozom izbjeglica iz jedne u drugu državu?

Tu ni Europska unija nije jasna jer s jedne strane traži da se izbjeglice tretira na human način, da im se pomogne, da se spriječe situacije da moraju prelaziti preko livada i rijeka. A s druge strane traži da im se ne olakša putovanje iz jedne u drugu državu članicu. U načelu je dogovoreno da se izbjeglice ne šalje iz jedne u drugu državu bez prethodne obavijesti. Time se želi postići bolja pripremljenost da ih se primi i, vjerojatno, pošalje dalje.

U kojim slučajevima jedna država može ili mora izbjeglicama uskratiti ulazak?

Prema tumačenju EU dužnosnika, svaka država članica dužna je uskratiti ulazak na teritorij svima koji nemaju identifikacijske isprave, odbijaju se registrirati i ne žele tražiti azil u toj državi. Time u EU samo podsjećaju na ono što kaže zakon iako su svjesni da se toga gotovo nitko u EU ne pridržava. Kada bi se u ovoj situaciji to poštovalo, Hrvatska ne bi propustila ljude iz Srbije, Slovenija iz Hrvatske, a Austrija iz Slovenije.

Hoće li i koliko izbjeglica Hrvatska morati primiti od spomenute brojke od 50 tisuća na zapadnobalkanskoj ruti?

U EU kažu da su do te brojke došli nakon što su predstavnici raznih država rekli da mogu primiti određeni broj i skrbiti za njih. To je ideja UNHCR-a kako bi se povećali kapaciteti za smještaj sada kad dolazi zima. U EU ne znaju ni gdje bi ti centri bili i koliko bi koja država izbjeglica zbrinula. Ali su svjesni da bi to bilo privremeno. Jedina brojka koja je obvezujuća za Hrvatsku je ona iz plana za relokaciju iz Grčke i Italije, o čemu je Vijeće EU već donijelo odluku.

Koja je uloga “kontakt osoba” koje su navedene u izjavi sa zadnjeg summita lidera u Bruxellesu?

Svaki premijer, kao i predsjednik Europske komisije, imenovao je po jednu kontakt osobu za stalnu komunikaciju s kolegama iz drugih država koje se nalaze na toj ruti. Kontakt osoba za Hrvatsku je Maja Bogdan iz Ureda premijera Milanovića. Oni će imati i videokonferencije. To će svakako pomoći u boljoj koordinaciji jer će se znati koliko se izbjeglica kreće u kojoj državi. EU očekuje da će ta komunikacija smiriti strasti, pogotovo na relaciji Zagreb - Ljubljana, i da će umjesto upiranja prstom države surađivati.

Može li se dogoditi da Njemačka i Austrija zatvore granicu i da se u Hrvatskoj zateknu deseci tisuća izbjeglica?

Ni to nije isključeno iako se ne čini realnim. Gotovo svi izbjeglice žele kroz Hrvatsku samo proći i cilj im je Njemačka ili Austrija. Ali EU želi da se cijela situacija stavi pod kontrolu, a to bi značilo da se izbjeglicama ne može dati pravo da sami odlučuju gdje će ići. To znači da, ako su sigurni u jednoj državi, ne mogu ići dalje. To se odnosi i na Grčku i na Tursku, pa i na Hrvatsku. Ako u jednoj državi bude prevelik broj izbjeglica, EU nudi mogućnost relokacije u druge države. Hrvatska se ne želi pretvoriti u državu koja će imati prihvatne centre iz kojih bi se programirano premjestilo izbjeglice po nekom planu EU.

Hrvatska kaže da neće biti hot spot, je li EU definirala što je to hot spot?

U EU priznaju da su nespretno na početku koristili izraz hot spot jer se ne radi o nekoj fiksnoj lokaciji ili sabirnom centru ili izbjegličkom logoru nego o procesu i timovima koji će popisivati i ispitivati izbjeglice koji ispunjavaju uvjete za razmještaj iz jedne države u drugu, zasad isključivo iz Italije i Grčke u druge države EU prema utvrđenim kvotama. No točne definicije što je to hot spot nema.