Nakon tri godine Ustavni sud krenuo je s postupkom za ocjenu ustavnosti važećeg Obiteljskog zakona, donesenog u mandatu Kukuriku Vlade, te je prošli mjesec od stručne javnosti i mjerodavnih institucija, među kojima su Vlada, pravobraniteljstva te predstojnici katedri obiteljskog prava, zatražio dostavu stručnog mišljenja.
Glavni razlog tome što se Ustavni sud tek sada, nakon pune tri godine primjene Zakona, odlučio na postupak, kako proizlazi iz odgovora samog Ustavnog suda, jest to što je do sada čekao da Vlada donese - novi zakon.
- Tijekom obrade prijedloga za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona, Ustavni sud zatražio je očitovanje Vlade, koja je obavijestila Ustavni sud da je u tijeku postupak izrade novog zakona. S obzirom na to, Ustavni sud je, sukladno svojoj ustaljenoj praksi, zastao s postupkom kako bi omogućio Vladi i Hrvatskom saboru donošenje novog zakona čija suglasnost s Ustavom neće biti prijeporna, odnosno ocjenjivanje njegove ustavnosti učiniti bespotrebnim. Dosad je Ustavni sud u više navrata od Vlade tražio obavijesti o tijeku postupka izrade i donošenja novog Obiteljskog zakona. U posljednjem očitovanju Vlada je obavijestila Ustavni sud da će Nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona uputiti u saborsku proceduru u rujnu 2018. Kako je taj rok prošao, a prema saznanjima Ustavnog suda, Nacrt zakona nije upućen na usvajanje, Ustavni sud odlučio je nastaviti postupak - objašnjavaju na Ustavnom sudu.
Oreškovićevo obećanje
Podsjetimo, Ustavni je sud još za mandata Vlade Tihomira Oreškovića, početkom 2016., uputio Vladi upit namjerava li donositi novi Obiteljski zakon te je relativno brzo dobio pozitivan odgovor. Tadašnja resorna ministrica Bernardica Juretić osnovala je radnu skupinu za izradu zakona na čelu s dr. Dubravkom Hrabar, predstojnicom Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, koja je izradila teze za novi zakon. One su, među ostalim, predviđale i obavezno predbračno savjetovanje, no nikad nisu pretočene u zakonski tekst jer je Oreškovićeva Vlada prije toga pala.
Nova ministrica zadužena za socijalu Nada Murganić nastavila je s poslom. Naslijeđena radna skupina u neznatno proširenom sastavu iznjedrila je zakon, koji je u javnu raspravu pušten u rujnu prošle godine, a iz nje povučen 24 sata poslije. Radi se o zakonu koji je, među ostalim, sadržavao i definiciju obitelji prema kojoj parovi bez djece više ne čine obitelj.
Nakon toga je ministrica Murganić najavljivala hitno donošenje novog zakona, ali jučer, 14 mjeseci poslije, Ministarstvo je odgovorilo: “Obiteljski zakon je i dalje na usuglašavanju”.
Iz odgovora Ustavnog suda, vidi se da je Vlada najavila novi zakon do kraja rujna. Po isteku tog roka, Ustavni sud stvarno nije dugo čekao: već 2. listopada uputio je zahtjeve za mišljenje na više adresa. A u sklopu tog zahtjeva navodi se da je na aktualni Obiteljski zakon stiglo ukupno 11 prijedloga za pokretanje ocjene ustavnosti. Međutim, među tih 11 prijedloga nalaze se i tri prijedloga koja se na taj zakon uopće ne odnose - radi se o prijedlozima za pokretanje postupka ocjene ustavnosti starog Obiteljskog zakona, onog iz 2003. godine.
Bitka oko zakona koja traje već četiri godine
1. rujna 2014.
- na snagu stupa novi Obiteljski zakon, izrađen u mandatu Kukuriku Vlade
12. siječnja 2015.
- Ustavni sud presedanskom odlukom suspendira cijeli zakon, ne ulazeći u njegov sadržaj: suspendira ga zbog većeg broja pristiglih zahtjeva za ocjenu ustavnosti
siječanj - studeni 2015.
- odlukom Ustavnog suda, na snazi je ponovno Obiteljski zakon iz 2003. godine
1. studeni 2015.
- stupa na snagu novi Obiteljski zakon, gotovo identičan onome iz 2014. godine
siječanj 2016.
- Ustavni sud upućuje upit Vladi Tihomira Oreškovića namjerava li intervenirati ili mijenjati Obiteljski zakon, dobiva pozitivan odgovor i zastaje s postupkom ocjene ustavnosti
rujan 2017.
- Plenkovićeva Vlada upućuje u javnu raspravu svoj prijedlog Obiteljskog zakona, koji je povučen iz procedure nakon 24 sata, prije svega zbog sporne definicije obitelji
listopad 2018.
- nakon tri godine primjene, Ustavni sud pokreće postupak ocjene ustavnosti Obiteljskog zakona iz 2015. godine
Zbunjujuće godine
Kako je do toga došlo - da se od institucija zatraži mišljenje o jednom zakonskom tekstu, a dostave se materijali o drugom - Ustavni nam sud nije odgovorio, već je naglasio da su “pred Ustavnim sudom u tijeku postupci ocjene suglasnosti Obiteljskog zakona s Ustavom temeljem 11 predmeta”, ne navodeći o kojem se Obiteljskom zakonu radi.
Iako je Ustavni sud tek sad pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti, Obiteljskim zakonom se već bavio. Dolaskom na vlast Kukuriku Vlade najavljeno je donošenje novog zakonskog teksta čiju izradu prvi put neće voditi dr. Dubravka Hrabar, već šefica osječke katedre dr. Branka Rešetar. Odmah po donošenju zakona 2014. godine - zakona koji je prvi put propisao obiteljsku medijaciju, uveo roditeljski plan kao način dogovora roditelja o djeci nakon razvoda braka te izjednačio izvanbračne i bračne zajednice - krenule su žestoke kritike.
Podneseni su i brojni zahtjevi za ocjenu ustavnosti tog zakona te je nekoliko mjeseci nakon njegove primjene Ustavni sud donio presedansku odluku: suspendirao je cijeli zakon, i to ne zbog neustavnosti njegova sadržaja (jer o njemu niije odlučivao), već zbog velikog broja pristiglih primjedbi, kao preventivni čin kojim se sprečavaju nepopravljive posljedice za građane. U sklopu iste odluke Ustavni sud, čiji je predsjednik dr. Miroslav Šeparović nedugo prije toga doktorirao kod dr. Dubravke Hrabar, na snagu je ponovno doveo stari zakon.
Napravljene zakrpe
Vlast se tada domislila i u nekoliko mjeseci donijela gotovo identičan zakon, koji je stupio na snagu 1. studenog 2015. - onaj o kojem će Ustavni sud sada odlučivati, a koji je u suštini kopija onog suspendiranog zakona. Je li Ustavni sud do sada detektirao nepopravljive posljedice za građane, nisu nam odgovorili.
Sudac izvjestitelj bit će Miroslav Šumanović, ustavni sudac poznat po tome što je imao izdvojeno mišljenje u slučaju odlučivanja o ustavnosti zakona koji regulira pobačaj te koji je, zajedno s Krešimirom Planinićem iz udruge U ime obitelji i drugima, bio dio pravnog tima koji je zastupao udrugu Grozd kada su podnosili ustavnu tužbu protiv zdravstvenog odgoja.
Postavlja se pitanje što bi odluka o neustavnosti Obiteljskog zakona značila u praksi? U tri godine koliko se Zakon primjenjuje ugrubo se vjenčalo oko 120.000 osoba, rastalo njih 40.000, rodilo se 110.000 djece... Hoće li se sve njihove isprave proglasiti neustavnima?
- Zakon je zaživio i smatram da bi ga sada trebalo objektivno analizirati i vidjeti treba li što popravljati. To bi bila normalna procedura: i stari zakon iz 2003. godine sadržajne je izmjene doživio već 2004. godine, a vrlo ozbiljne zahvate u materiju 2007. I to tako i treba biti, jer je to životni zakon koji kroz neko vrijeme pokaže koje dijelove treba doraditi ili mijenjati. Donositi sada potpuno izmijenjeni zakon ponovno bi uvelo nered u sustav - kaže jedna odvjetnica.
Ipak, dodaje, takvu analizu ne očekuje: do sada su svi zauzeli strane za Obiteljski zakon ili protiv njega i ne misle ih mijenjati. Ističe da je gotovo 80 posto socijalnih radnika istaknulo da je roditeljski plan izvrsno rješenje, a ipak je izbačen iz svakog sljedećeg zakonskog prijedloga.
Sudska je praksa pokazala da se u prvih godinu dana primjene novog zakona udvostručio broj roditelja koji se uspiju dogovoriti oko daljnje skrbi oko djece, no ni taj argument nikada nije uvažen.