POVIJEST NA DRUGI NAČIN

Hoće li strip o Anni Frank banalizirati holokaust?

Strip-verzija priče o djevojčici koja je sa 13 godina završila u logoru i u njemu umrla potkraj rata izdan je u okrilju muzeja Anne Frank

ZAGREB - Dnevnik Anne Frank, jedno od značajnijih svjedočanstava o holokaustu koje je napisala djevojčica koja je s trinaest godina završila u koncentracijskom logoru Auschwitz i dvije godine kasnije, svega nekoliko tjedana prije oslobođenja, umrla u logoru Bergen Belsen, objavljen je kao strip verzija na engleskom jeziku.

Početkom sljedeće godine očekuje se i talijansko izdanje, a onda i na drugim jezicima. Strip na 160 stranica, namijenjen djeci u dobi od 14 godina naviše, izdan je pod okriljem muzeja Anne Frank, a napravili su ga scenarist Sid Jacobson i Ernie Colon koji je naslikao likove. Obojica su surađivali i proslavili se sličnim izdanjima o napadima na Twinse u New Yorku pa im je ponuđeno da naprave strip na temelju knjige Anne Frank.

Odluka muzeja

Naravno, najpoznatiji strip o holokaustu je legendarni Maus koji je nacrtao Art Spiegelman i u kojem je ispričao priču o svom ocu, poljskom Židovu koji je preživio holo-kaust. Strip je 1992. godine dobio Pulitzera i u mnogim je zemljama izazvao kontradiktorne reakcije budući da je pripadnike raznih naroda prikazao kroz životinje. Poljaci su tako predstavljeni kao svinje, Amerikanci kao psi, Nijemci kao mačke, a Francuzi se pojavljuju u liku žaba.

Annemarie Bekker, glasnogovornica muzeja Anne Frank, rekla je da je odluka muzeja bila objaviti strip kako bi dio povijesti približili djeci do koje nije doprla knjiga u kojoj Anne Frank opisuje skrivanje svoje obitelji pred nacistima. Nakon uspješnih iskustava s dva slična projekta o holokaustu, odlučili su objaviti strip baziran na “Dnevniku Anne Frank”.

Upoznavanjem sa sudbinom te djevojčice djeca će saznati ono što je u mnogim drugim djelima, koja su kasnije nastala, precizno definirano, da se isti oni koji godinama funkcioniraju kao mirni i dobri susjedi sasvim prirodno i naizgled iznenada dobrovoljno prijavljuju da sudjeluju u ubojstvima, progonima i mučenjima, da su Annu i ljude oko nje u logorima ubijali ljudi koji su bili nečiji voljeni očevi, muževi i sinovi jer se granice prihvatljivog zla mogu pomicati.

Ljudske sudbine

Kada se žrtvama ukine pravo na ljudskost, ukida im se pravo i na život a u takvim je sustavima normalno ubijati jer tada ionako više nije riječ o ljudima.

Osnovni je problem, o čemu se već raspravlja, hoće li strip banalizirati holokaust?

Snježana Koren, profesorica na Filozofskom fakultetu, nema taj strah jer smatra da bi strip mogao biti dobar i u nastavi, budući da se u nastavi o holokaustu koriste i filmovi.

- Danas o holokaustu ne učimo na konzervativan način, kroz suho navođenje brojki nego kroz sudbine, ljude, predavanja, pa tako možemo koristiti i strip - rekla je, ali to ne znači da bi nužno radije izabrala strip pred određenim dijelom iz knjige koji bi htjela predstaviti učenicima na nastavi.

Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja, uz ogradu da nije vidio strip, ističe kako svim metodama moramo propagirati jednakost među ljudima i učiti djecu kako se holokaust nikad ne bi ponovio.

- Muzej holokausta u Washingtonu djeci od osam godina predočava holokaust dijelom i kroz stripove, i stoga mislim da se i kroz taj oblik umjetnosti on može predstaviti na dostojan način - smatra povjesničar Ivo Goldstein kojemu se to čini dobrom metodom učenja. Pisac Miljenko Jergović smatra da je sa stripom “isto kao i s romanom; ako je roman dobar - onda je dobar pa ako je i strip dobar - onda je dobar” i kao takav može biti ponuđen djeci.

Židovska škola

Jasenka Rafaj, ravnateljica osnovne židovske škole Lauder Hugo Kon, jedine s pravom javnog upisa na području bivše Jugoslavije, smatra da bi se strip o Anni Frank mogao koristiti u nastavi, ovisno o načinu na koji je napravljen i o uzrastu djece.

- Mi stripove koristimo od prvog razreda, ali za ovaj tek treba vidjeti kako je napravljen - kaže Rafaj.

Učenici iskazuju simpatije prema žrtvama holokausta

- Za djecu je dobro da uče o holokaustu - kaže Igor Despot, učitelj u osnovnoj školi, i prisjeća se kako je prije nekoliko godina dan holokausta obilježen prigodnim satom na kojem su djeca učila o tom dijelu povijesti. - Djeca imaju u programu deset sati o Drugom svjetskom ratu, a od udžbenika do udžbenika ovisi hoće li učiti o imenima svećenika koji su stradali u Drugom svjetskom ratu ili o drugim događajima - kaže Despot i dodaje kako su djeca pokazala veliko zanimanje za holokaust kada su saznali kako su antižidovski zakoni prvo branili Židovima da sjede u istim klupama s nežidovima, potom su doneseni novi zakoni koji su im branili bavljenje slikarstvom pa se količina zabrana povećavala dok se nije krenulo u otvoreni progon. - Djeca su iskazivala velike simpatije prema žrtvama holokausta - govori Despot o satovima koji su bili posvećeni toj temi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 08:30