Hoće li i Hrvatska razmotriti mogućnost da starije od 65 ne cijepi AstraZenecom?

Iako ga je Europska agencija za lijekove (EMA), uz niz ograda, jučer odobrila za korištenje u EU u svim dobnim skupinama, Hrvatska razmatra opciju da ne cijepi starije od 65 godina cjepivom AstraZenece.

- O tome ćemo narednih dana ozbiljno razgovarati. Još nismo vidjeli svu papirologiju, no sve ćemo proučiti i tada ćemo moći donositi preporuke - rekao nam je Bernad Kaić, voditelj epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Iz EMA-e su, naime, priopćili da su provedena četiri klinička ispitivanja ovog cjepiva u kojima je sudjelovalo 24.000 osoba, da je cjepivo bilo 60 posto učinkovito, da se pokazalo sigurnim, ali da je većina sudionika bila u dobi od 18 do 55 godina, zbog čega je zaključak EMA-e da nema dovoljno podataka koji bi dokazali da će cjepivo biti učinkovito kod starijih od 55 godina.

"Očekuje se da bi se i za starije mogla postići određena zaštita što se temelji na iskustvu s drugim cjepivima koji se temelje na toj tehnologiji", rekli su u EMA-i.

Upitan imunitet

Budući da je upitno postizanje imuniteta na covid-19 kod starijih od 65 godina, Njemačka je prva, i prije odobrenja EMA-e, odlučila da će tim cjepivom cijepiti samo mlađe od 65. Naime, njemački Institut Robert Koch traži dokaze o učinkovitosti ovog cjepiva kod starijih, a do tada će oni dobivati samo mRNA cjepiva. Slično je jučer dala naslutiti i Francuska, a ne bi bilo iznenađenje kad bi to najavile i druge države.

U Hrvatskoj su dosad cijepljeni svi stariji od 65 godina koji žive u domovima umirovljenika, a željeli su se cijepiti. No, ostao je još poprilično starijih od 65 koji ne žive u domovima. Očekuje se da HZJZ, nakon što je AstraZeneca dobila odobrenje EMA-e, razmotri planove cijepljenja u Hrvatskoj kako bi svi koji to žele dobili maksimalnu zaštitu od koronavirusa. Hrvatska je, podsjetimo, najviše doza, njih 2,7 milijuna, naručila upravo od AstraZenece, no unatoč tome moguće je redefinirati plan cijepljenja kako bi ovo cjepivo, koje je učinkovito 60 posto, primala mlađa populacija, a oni najugroženiji - stariji od 65 i kronični bolesnici - dobivali bi učinkovitije cjepivo.

Problem je, naravno, i najava AstraZenece da neće isporučiti sve dogovorene doze, zbog čega već danima traje rat na relaciji Europska komisija i britansko-švedska farmaceutska tvrtka. Zemlje EU dobile bi 31 umjesto 80 milijuna doza do kraja ožujka što je poprilično razljutilo europske čelnike, sve više uvjerene da to nisu 'čista posla' i da AstraZenecu treba 'naučiti redu' odnosno da poštuje ugovorene količine. S druge strane, tvrtka se pravda da ima problema u svojim proizvodnim pogonima što je rezultiralo slanjem inspekcije u njihovu belgijsku tvornicu za što se drži da je krenula na poticaj EK.

Očekivano, i Hrvatska bi trebala biti uskraćena, a prema riječima dr. Krunoslava Capaka, uz činjenicu da su Pfizer/BioNTech i Moderna također smanjile količine, to će dodatno poremetiti plan cijepljenja. Naime, bilo je planirano da u prva tri mjeseca AstraZeneca Hrvatskoj isporuči 156.158 doza u tri tranše. No, ostane li pri rečenom, Hrvatska će dobiti samo trećinu, a to znači da bi tjedno stizalo manje cjepiva nego u normalnoj dostavi Pfizer/BioNTecha u kojoj stiže gotovo 18.000 doza.

Treće je to cjepivo koje se može koristiti protiv covida-19, ali prvo temeljeno na tzv. vektorskoj tehnologiji. Također ga je potrebno davati u dvije doze u razmaku od četiri do 12 tjedana, a može se čuvati u običnim hladnjacima. U izradi ovog cjepiva korišten je kao nosač adenovirus-26 koji izaziva prehladu kod čimpanze, ali nema učinka na ljude. U taj bezopasni adenovirus ubačen je genetski kod spike proteina (šiljak) koronavirusa što potiče organizam na stvaranje protutijela.

Prema dostupnim informacijama, ovo cjepivo ima nešto manju učinkovitost i to od 62 do 70 posto u odnosu na cjepiva čija se tehnologija temelji na mRNA čija je zaštita veća od 90 posto. Inače, Hrvatska je kupila najviše upravo tog cjepiva i to 2,7 milijuna doza, a EU 300 milijuna s tim da je bilo dogovoreno da je moguće kupiti i dodatnih 100 milijuna doza.

Loš položaj

Jučer je AstraZeneca pokušala udobrovoljiti europske čelnike pa je podigla količinu za osam milijuna doza, ali to nije bilo dovoljno jer je još premalo u odnosu na dogovorenu količinu. Naime, prema ugovoru iz kolovoza, govorilo se i o 120 milijuna mogućih doza, dakle više od ugovorenih 80 milijuna doza, da bi sad sve svelo na samo 31 milijun.

Drugim riječima, da se količina poveća za osam milijuna doza, to bi bila tek trećina onog na što se AstraZeneca obvezala ili četvrtina onog što je najavljivala kao moguću isporučenu količinu do kraja ožujka. Osim toga, iz EK tvrde da AstraZeneca treba EU isporučivati i cjepivo koje je proizvedeno u Velikoj Britaniji, a ne samo u zemljama EU.

Nastavi li ta švedsko-britanska tvrtka sa zavlačenjem isporuka nakon što je Europska agencija dala zeleno svjetlo za njihovo cjepivo, mogli bi se naći u vrlo lošem položaju jer u EU razmišljaju i o daljnjim koracima, a među njima je moguća zabrana izvoza cjepiva proizvedenog u EU, utvrdi li se da neka tvrtka nije isporučila dogovorenu količinu cjepiva, a istodobno iz svojih tvornica u EU izvozi u druge zemlje.