Benzinske postaje bit će izuzete od odredbe o radnom vremenu od 6,00 do 21,00 sat, rekli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, odgovarajući na upit Jutarnjeg lista o prijedloga izmjena Zakona o trgovini.
Taj prijedlog predviđa da svi ostali prodajni objekti od iduće godine mogu raditi od 6,00 do 21,00 te samo 16 radnih nedjelja, što je izazvalo negativne reakcije kod poslodavaca. Očito će benzinske postaje postati glavna mjesta za noćni shopping, prođe li takav prijedlog izmjene zakona.
Jučer je zabrane i ograničavanje rada trgovina vrlo problematičnim ocijenio HUP, a iz Udruge Glas poduzetnika, gdje su uglavnom okupljeni mali poduzetnici, kažu da bi se donošenjem ovakvog zakona onemogućio rad i uništilo više od '50.000 malih sezonalnih trgovaca, štanadera i vlasnika lokala na Jadranu'.
Pitaju se 'da li je ikad ijedan ministar, član Vlade, zaposlenik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta prošetao bilo kojim turističkim mjestom na obali, ili prošao do Bakačeve, Kaptola, Tkalčićeve, kako bi (možda) shvatili koliko ima malih pretežno sezonskih trgovaca, suvenirnica i raznih trgovina nakitom, te na moru štandova sa bižuterijom, suvenirima, plažnim programom, t-shirt shopova i da dalje ne nabrajamo. Sve su to dio ponude kako turističkog Zagreba, tako i turističkih mjesta na obali.'
Postavljaju i pitanje imaju li institucije financijske podatke za male trgovce, kao što imaju za trgovačke lance „na koje se ovaj zakon i jedino smije primijeniti i reći jasno da se mali trgovci pogotovo oni koji su jedan od kotača hrvatskog turizma napokon izdvoje po NKD-u iz te skupine trgovina”. Ukratko, smatraju kako se malim trgovcima ne smije se zabraniti rad nedjeljom, pogotovo ne sezonskim trgovcima s obzirom da ionako rade samo 6-9 mjeseci.
- Da zatvaraju u 21 sat kad im je najudarnije poslovanje? Šokirani smo da takav prijedlog zakona dolazi iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, s kojim se žele uništiti upravo mali poduzetnici i obrti, koji su ionako na rubu financijskog sloma, a takvim zakonom zakucali bi i posljednji čavao u lijes - ogorčeni su.
U Ministarstvu inače kažu kako, prema istraživanjima koja je Eurofond provodio tijekom godina (2007. - 2016.) vezano za usklađenost privatnog i poslovnog života u Europskoj uniji, Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj je neravnoteža najviše rasla u razdoblju od 2007. godine
- Koeficijent usklađenosti privatnog i poslovnog života u Hrvatskoj je 2016. godine bio 3,7 i predstavlja najniži koeficijent u EU u promatranom razdoblju, dok je primjerice u Austriji 6,2, u Njemačkoj 6,3, kao i u susjednoj nam Sloveniji 6,3. Stoga su i preporuke za Hrvatsku da putem politika koje imaju cilj pomoći radnicima, postigne bolju usklađenost poslovnog i privatnog života - odgovaraju nadležni.
Javna rasprava o izmjenama zakona traje do 1. kolovoza pa svi u njoj mogu sudjelovati, a iz Ministarstva poručuju da će njihove argumente „stručni nositelj uzeti u obzir prilikom izrade konačnog teksta prijedloga Zakona”.