HNB spasio tečaj i upozorio: Ako se banke ne promijene, morat ćemo ih sankcionirati!

Ako je 2011. Hrvatima ostala u sjećanju kao godina divljanja švicarskog franka, ovu bi mogli pamtiti po divljanju eura, što mnogim dužnicima, opterećenim otplatom kredita s valutnom klauzulom, prijeti bankrotom.

Već i sam pogled na tečajnicu za mnoge je naše sugrađane dovoljan razlog za očaj. Kuna, naime, iz dana u dan slabi prema euru: njena je vrijednost trenutno na najnižim razinama u posljednjih sedam godina.

Kreditne obveze građana

Jedinica zajedničke europske valute u Hrvatskoj danas, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB), vrijedi 7,5478 kuna, što je gotovo pet posto više nego, primjerice, početkom srpnja 2010., kada se eurom u Hrvatskoj trgovalo po cijeni od 7,1886 kuna.

Usporedo s rastom vrijednosti eura, rastu i kreditne obveze građana koji su se zaduživali s valutnom klauzulom u toj valuti. Tako je, primjerice, stambeni kredit od 100.000 eura, uzet na 25 godina, s kamatnom stopom od 5,95 posto, i mjesečnom ratom od oko 632 eura, dužnika na ljeto 2010. stajao oko 4540 kuna, dok sada za isti kredit mora mjesečno izdvojiti oko 4.770 kuna, ili 230 kuna više. . U uvjetima posvemašnje erozije kupovne moći, kada građani paze na svaku kunu, a plaće stagniraju ili se čak smanjuju, to je prilično velik udar na sve tanji kućni budžet. Posebno ako se uzme u obzir da slabljenje kune prema euru korisniku kredita poskupljuje ne samo mjesečnu ratu, nego i ukupan dug, budući da glavnica od 100.000 eura sada vrijedi oko 755.000 kuna, ili 36.000 kuna više nego prije godinu i pol.

Izravna posljedica

Slabljenje kune prema euru događa su u vrijeme kada euro slabi prema drugim vodećim svjetskim valutama. To je izravna posljedica sječe rejtinga, koju je za vikend provela bonitetna kuća Standard & Poor's (S&P) , srušivši rejtinge devet članica zone eura, među kojima su i dosad vrhunski dužnik, Francuska, ali i naši susjedi Italija i Slovenija. Odmah po objavi novih rejtinga, euro je kliznuo prema dolaru na najnižu razinu u posljednjih gotovo 17 mjeseci, dok se prema japanskom jenu spustio na razinu koju je posljednji put zabilježio sada već davne 2000. godine, u vrijeme dok je euro još bio samo knjižni novac. Prognoze analitičara govore da bi već ovih dana euro prema dolaru mogao oslabiti do razine od 1,25 USD za jedinicu zajedničke europske valute, a do kraja godine njegova bi se vrijednost mogla spustiti i do razine od 1,15 USD.

Kako se tečaj kune formira prema euru, dok prerma ostalim valutama, pa tako i prema dolatu, prati kretanje eura, Hrvati se sada suočavaju s jačanjem obje vodeće svjetske valute - i eura i dolara. Tako je još u travnju 2009. dolar u Hrvatskoj vrijedio nešto manje od 4,6 kuna, dok se danas za njega dobije, prema tečajnici HNB-a, gotovo šest kuna. Jačanje eura i dolara prema kuni loša je vijest za dužnike, ali ide u korist štedišama u tim valutama, jer njihovi štedni ulozi sada više vrijede, pa je, recimo, štedni ulog od 5000 USD, koji je, preračunat u domaću valutu, u srpnju prošle godine, kada je tečaj dolara iznosio 5,1 kunu, vrijedio 25.500 kuna, dok danas vrijedi čak 4.000 kuna više.

- Oni koji su štedjeli u dolarima u samo nekoliko mjeseci zaradili su oko 10 posto, što je više od kamate koju bi dobili u banakama - kaže Drago Jakovčević, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Slabljenje kune ide u prilog i hrvatskim izvoznicima, čiji proizvodi sada postaju konkurentniji na svjetskom tržištu. Ipak, za Hrvatsku su veći problem dužnici, i to ne samo građani, nego i tvrtke, koji će pošto-poto morati iznaći novac za vraćanje uvećanih rata kredita. Toga su svjesni i u središnoj banci, koja je danas intervenirala na deviznom tržištu, prodavši 130 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,5463 kune, čime je iz opticaja povukla oko 981 milijun kuna i tako smanjila pritisak na domaću valutu.

- Mi ćemo i dalje održavati stabilan tečaj, pri čemu ne mislimo da je najbolji način da se to radi na ovakav način, deviznim intervencijama. Ovo je ponajprije signal bankama: ako one iz ovoga ne izvuku određene zaključke, mi ćemo poduzeti puno snažnije mjere, prije svega povećanje obvezne rezerve - kazao nam je nakon današnje devizne intervencije guverner HNB-a Željko Rohatinski .

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista