HITNI SASTANAK U VLADI Otkrivamo novi plan za spas države od bankrota

Prijedlog proračuna središnje države za 2015. predviđa smanjene rashodi za gotovo tri milijarde kuna u odnosu na 2014., a manjak državnog proračuna će biti manji za preko tri milijarde kuna i iznositi će oko 12 milijardi kuna, odnosno nešto ispod četiri posto BDP-a, neslužbeno nam je potvrđeno.

Kako nam je rečeno, premijer Zoran Milanović je na sastanku ministara jučer snažno podržao Borisa Lalovca, ministra financija, u namjeri da se po prvi puta u izbornoj godini smanje rashodi državnog proračuna, kao i da se prihodi projiciraju na realnoj razini. Iako će se konačne brojke proračunskog prijedloga posložiti tek u ponedjeljak, prema trenutnom izračunu prihodi bi trebali biti oko 115,5 milijarde kuna, a rashodi oko 127,5 milijardi, što donosi deficit od 12 milijardi kuna, odnosno 3,9 posto BDP-a. To je nešto više od tri milijarde ili 1,1 posto BDP-a manje od deficita u odnosu na ovu godinu, barem u odnosu na službeni rebalans proračuna od prošlog tjedna. Jednako tako bi to značilo i značajno približavanje kriterijima Europske komisije, a ako vanproračunski fondovi i jedinice lokalne uprave ostanu na ovogodišnjoj razini konsolidiranog deficita od 0,2 posto, to bi pretpostavljalo deficit opće države od 4,1 posto i približavanje kriteriju EU za ulazak u eurozonu, od tri posto BDP-a.

Prodaja imovine

Vlada će, saznajemo, proračunske prihode temeljiti na projekciji koja ne podrazumijeva gospodarski rast, kako bi projekcija prihoda bila što realnija, iako će službena prognoza gospodarskog rasta u 2015. iznositi od 0,2 do 0,5 posto. Povećanje prihoda od oko milijardu kuna u odnosu na 2014. će se odnositi prvenstveno na prihode od prodaje državne imovine, u najvećem dijelu različitih nekretnina, odnosno stanova, vrijednih oko 750 milijuna kuna.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom je projicirao prihode od prodaje imovine u iznosu od čak tri milijarde kuna, ali je Ministarstvo financija, radi realnosti prihoda, prihvatilo kako će prodaja od državne imovine iznositi 750 milijuna.

Kada su u pitanju rashodi državnog proračuna, najveći doprinos štednji dati će Ministarstvo zdravlja koje se obvezalo srezati rashode zdravstvenog sustava za oko 980 milijuna kuna. Tu se radi o svojevrsnom dogovoru ministra Lalovca i Siniše Varge, ministra zdravlja, koji se sastojao u tome da Varga kao „zalog“ učinkovitosti prelaska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje smanji sa 23 na 22 milijarde kuna ukupni trošak zdravstvenog sustava.

Ostale dvije milijarde kuna ušteda trebale bi se ostvariti na rezanju troškova svih ministarstava na subvencijama, materijalnim troškovima i kapitalnim izdacima, a oko 120 milijuna kuna će se uštediti prebacivanjem troškova plaća zaposlenih na nekim projektima vezanim za projekte EU na sredstva koja se može dobiti iz fondova EU. Također će se i dio subvencija ubuduće financirati novcem iz EU fondova, a to će biti trend i značajna korist državnim financijama od ulaska Hrvatske u EU.

Odlučni u provođenju

U Vladi su nam kazali kako su odlučni u provođenju ovih gabarita državnog proračuna. Naravno, najveći izazov je sada na ministru zdravlja da racionalizacijom poslovanja u idućoj godini uštedi milijardu kuna.

Kako nam je rečeno, HZZO će od 1. siječnja 2015. dobivati sredstva iz svih doprinosa i poreza vezanih za zdravstvo, što do sada nije bio slučaj, ali će umjesto stalnih godišnjih gubitaka na razini od dvije do tri milijarde kuna morati pronaći način da uštedi milijardu kuna. Bit će pravo čudo ako to uspiju napraviti bez da dođe do smanjenja prava građana na određeni dio zdravstvenih usluga.