Hitne službe zbog vrućina padaju s nogu: ‘Pozlilo je 89-godišnjaku koji je baš oko podneva odlučio otići u kupovinu...‘

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem, odnosno da se temperaturu održi u normalnim granicama zbog ekstremno visoke vanjske temperature, odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

Stručna je to definicija zdravstvenih nevolja koje u većoj ili manjoj mjeri proteklog tjedna muče velik broj hrvatskih građana jer je živa u termometru i noću blizu 30 stupnjeva. Ne čudi onda da sve hitne medicinske službe ovih dana padaju s nogu zbog značajno povećanog broja hitnih intervencija. Osobito su ugroženi stariji i kronični pacijenti koji nerijetko traže liječničku pomoć zbog dehidracije, a posljedica je loš rad bubrega, što dovodi i do životne ugroze.

Na hitnom medicinskom prijemu najveće hrvatske bolnice, KBC-a Zagreb, pomoć dnevno potraži i do 400 pacijenata, od kojih je čak oko 10 posto starijih, s kroničnim bolestima i dehidriranih.

"Posljednjih tjedan dana pojačano dolaze upravo ti, stariji pacijenti i oni iz domova umirovljenika. No, ima i mlađih koji kolabiraju zbog vrućina, pa i dalje pozivamo sve građane da od 11 do 19 sati ipak ne izlaze na otvoreno bez prijeke potrebe, osobito ako su kronični bolesnici", kaže dr. Jasmin Hamzić, liječnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP) KBC-a Zagreb. Dodaje da se većina onih koji dođu u teškom stanju dehidracije mora hospitalizirati. Naime, u trenutku dok smo razgovarali s dr. Hamzićem barem je šest pacijenata nakon obrade čekalo prijem u bolnicu. Liječnik upozorava da se posebnu pozornost treba posvetiti uzimanju dovoljne količine tekućine i prehrani koja neće biti opterećujuća za organizam.

Hitni bolnički prijam, ilustrativna fotografija

Damir Skomrlj/Cropix

"Upravo smo imali intervenciju na Kaptolu. Pozlilo je 89-godišnjaku koji je baš oko podneva odlučio otići u kupovinu. Na žalost, za ovih pasjih vrućina imamo povećan broj intervencija za barem 5 do 10 posto. Neke možemo izravno povezati s vrućinama jer su, primjerice, posljedica dehidracije kroničnih pacijenta, ali neke, poput ozljeda zbog pada s bicikla, baš i ne, iako znamo da će za toplinskih valova i one biti češće", kaže dr. Jozo Brkić, voditelj smjene zagrebačkog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu. Upozorava da dehidracija dovodi do bubrežnih infekcija, a to onda dodatno ugrožava pacijente.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu da su visoke temperature posebno ugrožavajuće za pacijente koji imaju problem s dišnim putovima. Također upozoravaju da vrućine šire krvne žile, što znači i pad krvnog tlaka, a mijenja se i zgrušavanje krvi, pa učestala dehidracija dovodi do lokalnih tromboza. Kod naglih promjena temperature može doći i do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njezina isušivanja te slabljenje imunološkog sustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena, upozoravaju iz HZJZ-a.

Naime, prema najnovijim upozorenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda, i dalje smo duboko u crvenom, točnije ni za subotu se ne previđa nikakvo osvježenje niti će temperature krenuti nizbrdo. Tek u nedjelju opasnost će biti "velika", a ne "vrlo velika", ali samo za zagrebačku, karlovačku, gospićku, kninsku te riječku regiju dok će cijela Dalmacija i istog zemlje i dalje grcati u jakom toplinskom valu.