Hrvatski helsinški odbor poslao je priopćenje o procesu formiranja Vlade RH te izrazio zabrinutost zbog činjenice da se nigdje ne spominju ljudska prava.
Prenosimo ga u cijelosti.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) držeći se temeljnih postulata svog djelovanja, pratio je i tijek i procese izborne kampanje. Predizborne pripreme, a posebno sam tijek kampanje, prešle su, po našem mišljenju, svaku granicu ukusa, i elementarne političke kulture. Kampanja se, umjesto u natjecanje ideja i programa, pretvorila u gotovo nezamislivu erupciju mržnje, nekontroliranih ispada, pa i prijetnji, čime se ugrožavaju temeljna ljudska prava pojedinaca i konkurentnih političkih grupacija. Umjesto kulture dijaloga dobili smo poruke netrpeljivosti i netolerancije.To pokazuje da hrvatska politička elita, ali i veliki dio društva, još uvijek nisu iskoračili iz tranzicijskog u posttranzicijske načine razmišljanja i djelovanja. Nažalost, velik dio naše političke, ali i društvene elite u cjelini, pokazao je proteklih tjedana da ne poštuje različitost političkih ideja ni integritet političkih „protivnika“.
Sa zabrinutošću moramo primjetiti da se u političkim razgovorima koji se vode ovih dana o formiranju Vlade RH, ne spominju ljudska prava, ni ona etnička, ni politička, a posebno ne socijalna. Političkom scenom dominiraju ideje retrogradnih političkih procesa, uključujući i one koje implicitno ugrožavaju trodiobu vlasti i vladavinu prava.
Izvršni odbor HHO (IOHHO) stoga poziva sudionike u razgovorima o formiranju Vlade RH da se jasno odrede prema temeljnim ljudskim pravima i vladavini prava.
1. Pozivamo sudionike u pregovorima da se jasno očituju o odnosu prema najugroženijim kategorijama stanovništva, prvenstveno o nezaposlenima, a pogotovo o mladima. Republika Hrvatska je u samom vrhu EU po nezaposlenosti, i to posebno mladih. Postoje li, i koje su to, konkretne mjere koje se kane poduzeti kako bi se ovi problemi počeli rješavati? IO HHO ovom izjavom podržava one sindikate koji traže da se sudionici u razgovorima javno očituju o socijalnim pravima radništva, a pogotovo da se izjasne o minimalnom pragu stečenih prava koje garantira i EU unutar zemalja članica. Kad nam samoproglašeni glasnogovornici Mosta, kao uzor nude „povećanje efikasnosti“, i kao rezultat toga, ljudski „tehnološki višak“ koji bi se trebao baviti „poljoprivredom“, (budući da je dobar dio poljoprivrednog zemljišta još neobrađen i nejasnog vlasničkog statusa) onda je to ispod razine europskih promišljanja i mjera. U razvijenom svijetu u tijeku su procesi okrupnjavanja poljoprivrednih zemljišta kao i formiranje obiteljskih gospodarstava što oboje iziskuje velike investicije. Ove ideje ispod su razine iz vremena razvikanog „New deal-a“, a koji je bio uspješan u potpuno drugačijem ekonomskom i socijalnom ozračju. Naši samoponuđeni spasitelji hrvatskoga gospodarstva umjesto racionalizacije, doškolovanja, prekvalifikacija, ukratko učinkovite pripreme za budućnost po mjeri europskih standarda i htijenja, zagovaraju ireverzibilne procese, tražeći vraćanje ljudi na selo.
2. Ne manje važno pitanje na koje očekujemo odgovor sudionika u pregovorima, je ono o statusu hrvatskih umirovljenika i njihovoj budućnosti, budući da oni svakim danom postaju sve ugroženija i siromašnija kategorija stanovništva.
3. Tražimo javno očitovanje svih sudionika u pregovorima o sve naglašenijoj ideji potpune privatizacije zdravstva, a koja se, navodno, sprema ispod žita i spominje između redaka u razgovorima mogućih koalicijskih partnera.
4. Svi sudionici u pregovorima trebali bi javnosti podastrijeti jasna stajališa što za njih znači decentralizacija Hrvatske. Iz načelnih stajališta o decentralizaciji moraju proizlaziti i rješenja. Neke političke grupacije govore o decentralizaciji, istovremeno zalažući se za ukidanje županija, predlažući novi regionalni sustav, čime se, na neki način, uvodi centralizacija na nižoj organizacijskoj razini uprave u Hrvatskoj. IO HHO-a smatra da bi temelj svake samouprave trebale biti općine. Dosadašnje iskustvo pokazuje nezamisliv razvoj infrastrukture okoliša i javne gradnje upravo u općinama gdje lokalne vlasti itekako prepoznaju probleme vlastitih građana.
5. Županije kao viši stupanj regionalne uprave treba ojačavati i prenositi na njih više ovlasti sa centralne države. Pritom je veoma važno uravnotežiti prihode, decentralizirati financije i uspostaviti pravedniju i ekonomski učinkovitiju raspodjelu financijskog kolača između centralne države i županija, te županija i općina. Uvođenje regija stvorilo bi „opasne“ oblike uprave. Nepobitno je da sadašnji županijski sustav zahtijeva i korekcije i promjene u hodu. No, naše je stajalište da bi na općine i županije trebalo prenijeti više upravnih ovlasti, ali i financijskih sredstava koja se (ne)kontrolirano slijevaju i troše u Zagrebu.
6. Most nezavisnih lista, u trenutačnim je političkim dogovorima, izašao s idejom o objedinjavanju Državnog sudbenog vijeća i Državnog odvjetničkog vijeća u jedno tijelo. U tom tijelu, po njima, trebalo bi sjediti manje sudaca i državnih odvjetnika, a u to tijelo od strane politike instalirati „što više“ stručnjaka. Ta ideja, prije svega, protivna je hrvatskom Ustavu, budući da je Državno odvjetništvo nezavisni dio pravosudnog sustava u RH. Uz to, ta ideja je u suprotnosti sa samostalnošću sudbene vlasti, ustavnim načelom trodiobe vlasti, te suprotna vladavini prava i njenoj europskoj stečevini. Toliko elementarno nepoznavanje i nerazumijevanje spomenute materije je zabrinjavajuće. Ili se ne radi o „nepoznavanju“ nego o ponovnom pokušaju da politika ovaj puta javno i do kraja ovlada sudbenom, ali i pravosudnom vlašću. Naše je stajalište da je nužno smanjiti ili potpuno ukloniti utjecaj politike na DSV, sudbenu i državnoodvjetničku vlast, u skladu s europskim trendovima. Hrvatskoj ne treba poslušno, nego neovisno sudstvo.
7. Zahtjev Mosta za bržim rješavanjem predmeta u sudstvu obična je demagoška floskula za dobivanje političkih poena u očima javnosti. Kao dobri poznavatelji prilika unutar sudske vlasti moramo priznati da sudovi od vrha do dna nastoje što brže rješavati sudske predmete. Taj napor posljednjih godina podržavali su i svi ministri pravosuđa, kao i predsjednik Vrhovnog suda RH i svi sudovi od vrha do dna. Neosporna je činjenica da taj proces nije savršen ni završen, ali neprijeporna je činjenica da se ulaže veliki napor kako bi se otklonili naslijeđeni zaostaci. Neosporno je da unutar pravosuđa, a posebno sudbene vlasti postoje brojni problemi. No, iskreni promatrači prilika u Hrvatskoj moraju priznati da su sve vlasti u Hrvatskoj najintenzivnije radile na transformaciji pravosuđa i postigle u tome značajne rezultate. Potrebno je samo nastaviti reforme, a ne prodavati maglu biračima.
IO HHO-a smatra da je dogovaranje stranaka i formiranje koalicija demokratsko pravo. No, formiranje Vlade RH ne bi trebalo svoditi na primitivno-vulgarnu trgovinu, koja nerijetko graniči s otvorenim ucjenama. Najveće žrtve takvog ponašanja su građani Hrvatske čija se demokratska i biračka prava „suspendiraju“ na neprimjeren način, često protivan njihovoj izraženoj biračkoj volji.
Izražavamo razočaranje što čelnici političkih stranaka koji su doživjeli poraz i debakl na izborima, uz časne iznimke, nisu dali ostavke na svoje političke dužnosti, što bi bilo u skladu s demokratskim tradicijama u državama s razvijenim javnim mnijenjem i demokratskom praksom. Njihovo začahureno ostajanje u stranačkim foteljama i dužnostima samo doprinosi daljnjem kočenju demokratskih procesa u Republici Hrvatskoj.
za Hrvatski helsinški odbor
Ivan Zvonimir Čičak,
predsjednik
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....