HDZ-OVA VEĆINA VODIT ĆE 16 SABORSKIH TIJELA Male stranke odlučuju koliko će Vlada mandatara Oreškovića biti stabilna

Saborsku većinu u ovom trenutku čini 79 zastupnika, a oporbu 72. To je odnos snaga s kojim su parlamentarna većina i oporba dogovorile raspodjelu vodećih pozicija u saborskim radnim tijelima. Naime, pri raspodjeli vodećih pozicija u parlamentarnim tijelima te mjesta potpredsjednika Sabora mora se definirati tko čini parlamentarnu većinu, a tko oporbu.

Tanka većina

Parlamentarnu većinu (makar u ovom trenutku) čini 59 zastupnika Domoljubne koalicije, 15 zastupnika Mosta, dvoje zastupnika Stranke Milana Bandića i troje zastupnika nacionalnih manjina: srpske Mirko Rašković, koji zbog soliranja više nije član SDSS-a, češke Vladimir Bilek i albanske Emina Lekaj Prljaskaj. To dvoje zastupnika izabranih na manjinskoj listi donedavno su bili članovi HNS-a, ali nakon ulaska u Bandićev zastupnički klub, čime su iskazali i podršku Domoljubnoj koaliciji, tvrde naši izvori iz HNS-a, više nisu članovi te stranke.

Saborsku oporbu čine zastupnici koalicije Hrvatska raste, trojica zastupnika IDS-a, petoro zastupnika nacionalnih manjina, zatim disidenti platforme Most - troje zastupnika Hridi i nezavisni zastupnik Stipe Petrina koji je osnovao parlamentarni klub s dvoje zastupnika HSU-a, i zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić.

Hoće li mandatar Tihomir Orešković u petak 22. siječnja nakon što Saboru predstavi ministre i program Vlade dobiti potporu samo 79 zastupnika vladajuće koalicije i voditi Vladu s tankom većinom od svega četiri zastupnička glasa, ili ipak može računati na još poneku ruku iz oporbenog tabora, još uvijek je neizvjesno.

Mali kalkuliraju

Prilikom glasovanja za predsjednika Sabora u prosincu prošle godine, HDZ-ovca Željka Reinera je, podsjećamo, podržalo 88 zastupnika. Uz glasove sadašnje saborske većine, Reiner je dobio i glasove svih manjinaca, Radimira Čačića, Josipa Leke te dvojice HDSSB-ovaca. To, međutim, ne znači da će isti članovi oporbenog bloka biti spremni dići ruke i za Vladu predvođenu nestranačkim mandatarom. Prilično je jasno da ruku za Oreškovićev tim u petak neće dići nitko od 56 zastupnika kolacije Hrvatska raste, a IDS kao i čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić već ranije su najavili da neće podržati Vladu.

Pokušali smo doznati kakvi su izgledi da podršku novoj Vladi daju oni koji su glasovali za Reinera: manjinci koji su ostali u oporbi, HDSSB i Radimir Čačić. Pitali smo i predsjednika Hridi Dragu Prgometa kako će se postaviti prema novoj vladi. Manjinci se ne žele izjašnjavati dok ne vide program Vlade i imena koja bi ga trebala provoditi.HDSSB-ovac Josip Salapić nam je kazao kako je ta stranka pokazala dobru volju glasujući za HDZ-ova kandidata za predsjednika Sabora. “Međutim, još nismo donijeli odluku o glasovanju o Vladi. O tome je teško odlučiti dok ne znamo program i sastav te Vlade. Zasad smo u oporbi i ne žurimo s odlukom”.

Radimir Čačić nije odgovorio na pitanje koje smo mu uputili o mogućoj podršci Oreškovićevoj Vladi.

Kritika HDZ-a

Predsjednik Hridi Drago Prgomet za Jutarnji je list izjavio da je predsjedništvo te stranke već zauzelo stajalište da će Hrid biti u oporbi. “Budući da ne znamo tko sastavlja Vladu, kako će ona izgledati ni kakav će biti njezin program, Hrid takvu Vladu ne može podržati. No, spremni smo podržati reforme Vlade koje se podudaraju s reformama koje smo u zagovarali u kampanji, iako ih HDZ i Most sve rjeđe spominju”, kazao nam je Prgomet.

Parlamentarna većina i oporba prošlog su tjedna dogovorile sljedeću podjelu čelnih mjesta u radnim tijelima Sabora: od 29 parlamentarnih tijela, vladajući će predvoditi 16, a oporba 13 tijela. Čelna pozicija Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji bi trebao obavljati važan i delikatan posao kontrole zakonitosti rada sigurnosno-obavještajnih službi po zakonu je rezervirana za oporbu, a najava da će na to mjesto odmah po odlasku s funkcije ministra unutarnjih poslova doći SDP-ovac Ranko Ostojić već je izazvala kritike u HDZ-u. Bez obzira tko će biti na mjestu predsjednika saborskih radnih tijela, u svim saborskim odborima i izaslanstvima vladajuća koalicija ima većinu, a time i mogućnost donošenja odluka preglasavanjem.