SABOR

HDZ neće podržati osnivanje istražnog povjerenstva; u petak glasanje o smanjenju PDV-a

PDV od pet posto za dječju hranu, ulja i masti, svježe meso i kobasice, ribu, povrće, voće, jaja, sjemenje, te ulaznice za događanja

Hrvatski sabor

 Damjan Tadic/Cropix

HDZ-ovi saborski zastupnici poručili su u četvrtak da neće podržati oporbeni prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o raspolaganju EU fondovima jer nije u skladu sa zakonom, a i pitanja kojima bi se bavilo takvo povjerenstvo postavljena su preširoko.

HDZ-ovi Damir Habijan i Marko Pavić u saborskoj su raspravi objasnili da slučajevi, za koje je pokrenut istražni postupak, ne bi mogli biti predmet takvog povjerenstva jer je to suprotno Zakonu o istražnim povjerenstvima.

Naime, prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva podnijela su 22 oporbena zastupnika potaknuti uhićenjem bivše ministrice Gabrijele Žalac te bivšeg ravnatelja agencije za ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislava Petrica, koji su obuhvaćeni istragom afere "Softver".

"Postoji cijeli sustav kontrole na hrvatskoj i europskoj razini u korištenju EU sredstava, a za istraživanje eventualnih nepravilnosti postoje institucije", poručio je Habijan dok se Josip Borić okomio na oporbu ustvrdivši da bi "oni istraživali i ispred DORH-a i Uskoka".

"Vidimo rezultate tamo gdje ste preuzeli odgovornost, deset mjeseci nemate pročelnike, ali ste stručni za sva tijela u državi", poručio je Borić Zeleno-lijevoj koaliciji i SDP-u aludirajući na situaciju u Gradu Zagrebu.

Iz redova oporbe HDZ-ovcima je odgovorila Mirela Ahmetović (SDP) predloživši da se izbjegnu "preširoka pitanja" i suze na jedno ključno - je li premijer Andrej Plenković znao za kriminalne radnje pri dodjeli sredstava iz EU fondova.

A Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) upozorila je da istražna povjerenstva ne utvrđuju kaznenu odgovornost, već političke pritiske na dužnosnike ili službu.

Za osnivanje povjerenstva izjasnila se Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) koja se upitala "je li premijer na čelu korupcijske hobotnice ili ta hobotnica i njime upravlja".

Sanja Radolović (Klub SDP-a) ustvrdila je da postoje ozbiljan problemi s korištenjem sredstava EU fondova, na što je upozorio i ured europskog javnog tužitelja. Argumentirala je to aferom Softver u kojoj je "posao vrijedan 2,9 milijuna kuna plaćen 13 milijuna, a posao je dodijeljen tvrtki s jednim zaposlenim".

Prozvala je i aktualnu ministricu Natašu Tramišak, upitavši zašto je prije nekoliko mjeseci netransparentno poništila natječaj za petrinjske poduzetnike, vrijedan 16 milijuna kuna te "direktnom pogodbom" dodijelila posao održavanja informatičkog sustava Fini, a onda je posao dobila tvrtka Gauss s kojom su, ustvrdila je, prije u općini Antunovac poslovali HDZ-ov župan Ivan Anušić i sama Tramišak. "Ovdje gledamo politički triler", ocijenila je.

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) upozorio je na loše raspolaganje novca iz EU fondova preko Ministarstva poljoprivrede. "EK je već izrekla kaznu, odnosno 30 milijuna eura izravnih poticaja bit će uskraćeno našim poljoprivrednicima", istaknuo je.

Veliku buru izazvala je rasprava SDP-ove Martine Vlašič Iljkić koja je ustvrdila da je najteža situacija u Slavoniji gdje propadaju male industrije dok je izgradnja novih infrastruktura "donijela prihode i bogaćenje pojedincima i tvrtkama koje su bliske HDZ-u".

Dok je stanovništvo istočne Slavonije smanjeno za gotovo 106.000 građana, niz je pojedinaca, povezanih uz obitelj bivšeg HDZ-ova zastupnika Franje Lucića, ostvarilo potporu mladim poljoprivrednicima i uzelo budućnost mladim obiteljima za koje nije bilo sredstava u određenim omotnicama, ustvrdila je Vlašić Iljkić.

Izjavila je da su bivši HDZ-ovi požeško-slavonski župani Marijan Aladrović i Alojz Tomašević, te Franjo Lucić i njegova obitelj bespovratno ostvarili višemilijunska sredstva, a znatno niža sredstva nisu mogle dobiti druge obitelji kojima je to značio ostanak u zemlji.

HDZ-ov Branko Bačić replicirao je Vlašić Iljkić da "proziva ljude na temelju neprovjerenih podataka". "Prijavite ako imate saznanja, umjesto da tako paušalno prozivate ljude", poručio je Bačić, na što je Vlašić Iljkić odgovorila da je sve vidljivo na mrežnim stranicama o dodjeli poticaja.

I Damir Habijan je prozvao SDP-ovce da su klevetama u raspravi napali ljude s imenom i prezimenom, a zaboravili su što su radili njihovi stranački pripadnici.

"Ovakvim lakomislenim neprovjerenim izjavama da sustav ne funkcionira i da postoje kriminalne radnje ugrožavate posao svih onih koji rade savjesno", rekao je Habijan.

Sabor u petak glasuje o smanjenju PDV-a

Hrvatski sabor u petak će glasovati o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojima se želi ublažiti rast cijena s kojima su suočeni građani i gospodarstvo.

Zakonskim izmjenama stopa PDV-a smanjuje se s 25 posto i 13 posto na pet posto za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.

Proširuje se i primjena snižene stope PDV-a od 13 posto na isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine.

Uvodi se i stopa PDV-a od pet posto na isporuke prirodnog plina obavljene od 1. travnja ove do 31. ožujka iduće godine.

Procjena je da će porezno rasterećenje kroz sustav PDV-a iznositi 2,1 milijarde kuna.

Zastupnici će glasovati i o oporbenom prijedlogu da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrđivalo kako se koriste sredstva iz EU fondova. Sudeći po raspravi u četvrtak, ne očekuje se da će taj prijedlog dobiti potporu većine koja je poručila da ga neće podržati jer nije u skladu sa Zakonom o istražnim povjerenstvima.

Prije glasovanja u podne Sabor će raspraviti Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2020. godini, te se izjasniti o amandmanima na predložene zakonske prijedloge.

Izvješće o otocima pokazuje da su ukupna ulaganja državnog i javnog sektora u razvoj otoka u 2020. iznosila 3,8 milijardi kuna, od čega je najveći dio bespovratnih sredstava.

U odnosu na 2019. zabilježeno je povećanje ulaganja bespovratnih sredstava za 35 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 11:27