Haški tužitelji: 'Gotovina i Markač krivi i kao pomagači u zločinačkom pothvatu. Kazne od 24 i 18 godina su primjerene'

ZAGREB - Haaško tužiteljstvo smatra da prvostupanjska presuda kojom je general Ante Gotovina osuđen kao član udruženog zločinačkog pothvata daje osnova i za proglašenje njegove krivnje kao pomagača u tom pothvatu, kao i za proglašenje njegove krivnje po zapovjednoj odgovornosti za zločine koji su uslijedili tijekom dva mjeseca nakon operacije Oluje, navodi se u podnesku haaškoga tužiteljstva objavljenom u ponedjeljak u Haagu.

Tužiteljstvo u podnesku, kojim odgovara na nalog žalbenoga vijeća, navodi da je i dalje primjerena kazna od 24 godine izrečena u nepravomoćnoj presudi.

Žalbeno je vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u srpnju pozvalo tužiteljstvo da do 10. kolovoza objasni da li vjeruje da se generalima Gotovini i Mladenu Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja na temelju zapovjedne odgovornosti ili kao pomagača u udruženom zločinačkom pothvatu.

"Ukoliko je (prvostupanjsko) vijeće pogriješilo u zaključcima o topničkim napadima i Gotovininu članstvu u udruženom zločinačkom pothvatu, Gotovinu bi se trebalo osuditi zbog pomaganja progona, deportacije, ubojstva, nasumičnog razaranja i pljačke, drugih nečovječnih djela i okrutnog postupanja", navodi tužiteljstvo u podnesku kojim se bavi odgovornošću generala Gotovine i dodaje da se i njegovu zapovjednu odgovornost za zločine počinjene tijekom dva mjeseca nakon operacije Oluje treba uzeti u obzir u određivanju visine kazne.

"S obzirom na težinu zločina i Gotovininu ulogu tužiteljstvo smatra da je ista kazna od 24 godine primjerena ".

Tužiteljstvo u podnesku ocjenjuje da "iako sudsko vijeće nije donijelo izričite zaključke o drugim oblicima krivnje osim udruženog zločinačkog pothvata, njegovi zaključci i dokazi na koje se oslanja utvrđuju Gotovininu krivnju za te zločine kao pomagača i kroz zapovjednu odgovornost".

Tužiteljstvo podsjeća da je prvostupanjsko vijeće presudom utvrdilo da je strah izazvan topničkim napadima tijekom Oluje bio primarni i izravni uzrok masovnog bijega više od 20 tisuća srpskih civila iz "Krajine" i da su HV i specijalna policija počinili zločin deportacije te da su prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i drugi visoki dužnosnici dijelili namjeru da se istjeraju srpski civili iz "Krajine" te da su koristili vojsku i specijalnu policiju kako bi sproveli zločinački cilj kroz operaciju Oluju.

"Gotovina je znao da je bila namjera da se napadima istjeraju Srbi i da će do zločina deportacije i progona vjerojatno doći i da će njegova djela pomoći u počinjenju tih zločina. Unatoč tomu, Gotovina je sudjelovao u planiranju topničkih napada i izričio naredio napad HV-a na gradove. Kao takva, Gotovinina djela imala su značajni učinak na zločine progona i deportacije. Gotovinina krivnja kao pomagača u tim zločinima ne ovisi o kategorizaciji topničkih napada niti o njegovu članstvu u udruženom zločinačkom pothvatu", tvrdi tužiteljstvo.

Što se tiče krivnje po zapovjednoj odgovornosti, tužiteljstvo smatra da je prvostupanjsko vijeće donijelo sve potrebne zaključke u presudi koji su podloga utvrđivanja toga oblika krivnje.

"Gotovina je također pomagao u zločinima ubojstva, nečovječnim djelima i okrutnom postupanju, pljački i progonima time što je zapovijedio potčinjenima da uđu u Krajinu nakon prvog napada, znajući da će vjerojatno počiniti zločine ali i stvarajući tolerantnu atmosferu koja je ohrabrila počinjenje tih zločina", navodi tužiteljstvo i dodaje da je "time što nije spriječio i kaznio te zločine također kriv po zapovjednoj odgovornosti."

Tužiteljstvo na 30-ak stranica podneska detaljno navodi dokaze koji po njima potvrđuju Gotovininu odgovornost kao pomagača udruženog zločinačkog pothvata te njegovu krivnju temeljem propusta kao zapovjednika.

Prvostupanjsko je vijeće prošle godine proglasilo generala Gotovinu krivim kao člana udruženog zločinačkog pothvata predvođenog predsjednikom Tuđmanom, čiji je cilj bio neselektivnim topničkim napadima na srpsko civilno stanovništvo okupiranih područja Hrvatske izazvati njihov masovni progon te ga je osudilo na 24 godine zatvora.

Tužitelji: I Markača proglasiti krivim kao pomagača pothvata

Haaško tužiteljstvo i u slučaju generala Mladena Markača smatra da prvostupanjska presuda kojom je osuđen kao član udruženog zločinačkog pothvata daje osnova i za proglašenje njegove krivnje kao pomagača u tom pothvatu te zbog propusta kao zapovjednika i smatra da je 18 godina zatvora i dalje primjerena kazna, navodi se u podnesku haaškoga tužiteljstva objavljenom u ponedjeljak u Haagu.

Žalbeno je vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) 20. srpnja pozvalo tužiteljstvo da do 10. kolovoza objasni da li vjeruje da se generalima Gotovini i Mladenu Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja na temelju zapovjedne odgovornosti ili kao pomagača u udruženom zločinačkom pothvatu.

"Ukoliko je (prvostupanjsko) vijeće pogriješilo u zaključcima o odgovornosti Markača za topnički napad i Markačevom članstvu u udruženom zločinačkom pothvatu Markača se treba osuditi zbog pomaganja progona, deportacije, ubojstva, nasumičnog razaranja i pljačke", navodi tužiteljstvo u podnesku kojim se na 25 stranica bavi odgovornošću generala Markača.

Kao i u slučaju generala Gotovine, tužiteljstvo i ovdje smatra da se Markačeve zapovjedne propuste, primjerice propuste u istrazi i kažnjavanju počinitelja zločina u Gruborima, treba uzeti u obzir u određivanju visine kazne.

"S obzirom na težinu zločina i Markačevu ulogu tužiteljstvo smatra da je ista kazna od 18 godina primjerena".

Koristeći se istom argumentacijom o strahu od topničkih napada kao glavnom uzroku bijega Srba nakon Oluje te o zločinačkoj namjeri državnog i vojnog vrha Hrvatse da progna srpsko stanovništvo, tužiteljstvo navodi da je Markač znao da je bila namjera da se napadima istjeraju Srbi i da je znao da će do zločina deportacije i progona vjerojatno doći te da će njegova djela pomoći u počinjenju tih zločina.

"Unatoč tomu, Markač je sudjelovao u planiranju topničkog napada i izričio naredio napad na Gračac", kaže tužiteljstvo i dodaje da su Markačeva djela imala "značajni učinak na zločine progona i deportacije".

Markačeva krivnja kao pomagača u tim zločinima ne ovisi o kategorizaciji topničkih napada niti o njegovu članstvu u udruženom zločinačkom pothvatu, tvrdi tužiteljstvo.

Što se tiče krivnje po zapovjednoj odgovornosti tužiteljstvo smatra da je prvostupanjsko vijeće donijelo sve potrebne zaključke u presudi koji su podloga utvrđivanja zapovjednih propusta.

Prvostupanjsko je vijeće prošle godine proglasilo generala Markača krivim kao člana udruženog zločinačkog pothvata predvođenog predsjednikom Tuđmanom, čiji je cilj bio neselektivnim topničkim napadima na srpsko civilno stanovništvo okupiranih područja Hrvatske izazvati njihov masovni progon te ga je osudilo na 18 godina zatvora.