ČVRST STAV

Grlić Radman u oštrom pismu od šefa NATO-a tražio sudjelovanje Hrvatske u misiji u BiH. Hoće li isto učiniti s EU-om?

"Jedinstvo NATO-a moglo bi biti ugroženo ako Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje vojnike u misiju u BiH", napisao je sredinom listopada Grlić Radman

Jens Stoltenberg, Gordan Grlić Radman

 Afp, Cropix/

Jedinstvo NATO-a moglo bi biti ugroženo ako Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH", takvu oštru tvrdnju napisao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u pismu glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu 14. listopada ove godine.

Presliku pisma objavio je sarajevski portal Istraga.ba, a Jutarnjem listu u Ministarstvu vanjskih poslova potvrđena je njegova autentičnost. Grlić Radman u vrlo oštrom pismu ističe namjeru Hrvatske da pošalje svoju vojsku u sklopu misije NATO-a u Bosni i Hercegovini.

Grlić Radman ističe kako "u kontekstu nedavnih diskusija unutar NATO-a o alternativnim scenarijima za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini u slučaju mogućeg veta na produženje mandata EUFOR-ove operacije Althea u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, želio bih ponoviti stav hrvatske Vlade po pitanju sudjelovanja Hrvatske u svim misijama i operacijama NATO-a, a posebno u mogućoj misiji NATO-a u Bosni i Hercegovini.

Ostaje principijelan stav Hrvatske da sudjelovanje u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznike, jer je to naše inherentno pravo, što je sadržano u preambuli Sjevernoatlantskog ugovora kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu obranu i za očuvanje mira i sigurnosti".

U Ministarstvu vanjskih poslova potvrđeno nam je da je ministar Grlić Radman tijekom razgovora unutar Saveza o novoj potencijalnoj misiji NATO-a u BiH uputio pismo svim državama članicama, u kojem je izražen čvrsti, službeni stav Hrvatske da želi sa svojom vojskom sudjelovati u toj misiji ako bude pokrenuta. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska ima potporu niza članica za sudjelovanje u toj mogućoj misiji. No, na pitanje ima li protivnika toj hrvatskoj želji, naši sugovornici ponavljali su da imamo potporu niza članica.

Oštar ton

Iz sadržaja pisma ministra glavnom tajniku NATO-a nije jasno je li ono uslijedilo nakon što je Hrvatska službeno ponudila sudjelovanje Hrvatske vojske u BiH. No, oštar ton pisma hrvatskog ministra sugerira na mogućnost da unutar NATO-a postoji otpor dijela jakih članica toj ideji te se Grlić Radman potom obratio direktno glavnom tajniku. Da protivljenja ipak ima, ukazuje i Radmanova tvrdnja iz pisma kako nema pravnih ili političkih zapreka ili razloga za zabrinutost u slučaju sudjelovanja Hrvatske u bilo kojoj operaciji NATO-a, te da bi "njezino moguće isključivanje predstavljalo neopravdanu diskriminaciju Hrvatske", čime bi bila poslana poruka o razjedinjenosti među saveznicima, što bi bilo bilo vrlo opasno u sadašnjem geopolitičkom okruženju.

U međuvremenu je Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno odlučilo produžiti mandat vojne misije EU-a u BiH pod nazivom Althea, a sad se otvara pitanje hoće li Hrvatska i od EU tražiti da sudjeluje u vojnoj misiji u BiH.

Ideju o sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji u BiH prvi je u rujnu iznio predsjednik Zoran Milanović. "Hrvatska će inzistirati na slanju vojnika u okviru operacije Althea, pod okriljem NATO-a ili Europske unije, i da o tome neće odlučivati ni Sarajevo, ni Beograd, jer je došlo novo vrijeme u hrvatskoj politici", poručio je Milanović, koji danas dolazi na Kupres u povodu 28. godišnjice oslobađanja tog dijela BiH.

Hrvatska Vlada tu je Milanovićevu inicijativu prešutjela i o tome se nije izjašnjavala, ali ovo ministrovo pismo pokazuje da Vlada unutar NATO-a već neko vrijeme lobira za tu opciju. Pismo ukazuje i na činjenicu da su Vlada i Ured predsjednika prvi put nakon kolovoza 2021. i imenovanja Valentina Franjića za predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost na istoj strani te da su u nekoj stvari suglasni.

Komšićevo pismo

Hrvatska inicijativa da pošalje svoju vojsku u misiju u BiH naišla je na žestoki otpor političara u BiH. Zasad je sve kulminiralo pismom člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koje je u utorak poslao glavnom tajniku NATO-a. U njemu tvrdi da Hrvatska ne može biti dio međunarodnih mirovnih snaga jer je bila aktivni sudionik rata u BiH. "Vojska Republike Hrvatske neće sudjelovati u bilo kakvoj misiji NATO-a u BiH, jer je to protivno Daytonskom mirovnom sporazumu. Institucije Bosne i Hercegovine neće za to dati odobrenje čak niti u slučaju da NATO pristane na ultimatume hrvatskog ministra vanjskih poslova", poručio je Komšić Stoltenbergu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:22