Hrvatska je zagovaratelj približavanja Ukrajine Europskoj uniji i želi joj pomoći sa svojim iskustvom eurointegracija kao i s iskustvom mirne reintegracije okupiranih područja, rekao je u petak hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman.
On se u petak sastao s potpredsjednikom ukrajinske vlade za europske i euroatlantske integracije Dmitrom Kulebom.
"Snažni smo zagovaratelji daljnjeg političkog udruživanja i gospodarske integracije Ukrajine u EU", istaknuo je Grlić Radman u izjavi novinarima nakon sastanka.
Pozdravio je procese reformi koje Ukrajina provodi te istaknuo kako "ti napori nisu prošli nezapaženo unutar Unije".
"Na tom tragu istaknuo sam da Hrvatska želi pomoći Ukrajini s prijenosom znanja i iskustava po pitanju europskih integracija i mirne reintegracije okupiranih područja", rekao je Grlić Radman.
Rusija je anektirala Krim 2014. godine u potezu koji su osudile Ukrajina i međunarodna zajednica.
Grlić Radman je ponovio podršku Hrvatske "suverenosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine sukladno međunarodnom pravu".
Kuleba se zahvalio "ne samo na podršci koju Hrvatska pruža u EU, nego i na podršci Hrvatske po pitanju rehabilitacije naših branitelja i djece".
Grlić Radman je istaknuo da se "uspješno provode projekti liječničke skrbi ili psihosocijalne pomoći ukrajinskim ratnim veteranima i onima koji su fokusirani na razminiranje".
Hrvatska i Ukrajina nemaju otvorenih pitanja, ali se slažu da postoji velik prostor za većom suradnjom i jačanjem odnosa.
"Nedovoljno su iskorištene mogućnosti veće gospodarske razmjene i investicija, posebno na području energetike", rekao je hrvatski šef diplomacije, dok je Kuleba naveo gospodarstvo, turizam i humanitarna pitanja kao područja u kojima se može ojačati suradnja dviju zemalja.
Broj posjeta i noćenja ukrajinskih turista povećao se za 30 posto, istaknuo je hrvatski ministar i rekao kako se nadu da će se "takav trend i nastaviti".
Hrvatski ministar i ukrajinski potpredsjednik vlade razgovarali su još o mogućnosti direktnog leta Kijev-Zagreb i hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a prvih šest mjeseci 2020.
"Dogovorili smo se da ćemo razmotriti ekonomski aspekt ideje" o zračnoj liniji, rekao je Kuleba.