Novoizabrani predsjednik SDP-a i zastupnik te stranke Peđa Grbin Ustavnom sudu podnio je pisani prijedlog u kojem traži da sjednica Ustavnog suda, na kojoj će se raspravljati i odlučivati o ustavnosti osnivanja i ovlastima Visokog kaznenog suda (VKS-a), bude javna. Svoj prijedlog Grbin obrazlaže važnošću teme te sjednice.
Svojim podneskom Grbin od Ustavnog suda traži da na sjednici Ustavnog suda budu podnositelji prijedloga za ocjenu ustavnosti, zainteresirane strane te mediji. Pozvao se na dva članka Ustavnog zakona o Ustavnom sudu (čl. 50 i čl. 47 st. 3) kojima je predviđeno da sjednicama Ustavnog suda prisustvuju sudionici u postupku, stručnjaci i zainteresirani novinari.
Predsjednik SDP-a i saborski zastupnik Peđa Grbin prijedlog za održavanjem javne sjednice Ustavnog suda podnio je kao sudionik u postupku. Upravo on i bivši saborski zastupnik SDP-a Orsat Miljenić prošle su godine od Ustavnog suda zatražili ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi koje reguliraju osnivanje i rad Visokog kaznenog suda. Grbin i Miljenić u zahtjevu su naveli da bi Visoki kazneni sud, koji je trebao početi s radom 1. siječnja ove godine i koji bi umjesto Vrhovnog suda rješavao žalbe na odluke županijskih sudova, zadirao u ustavne ovlasti Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao najvišeg suda u državi, koji je prema Ustavu zadužen za jedinstvenu primjenu prava u kaznenoj grani sudovanja.
Ustavni je sud 19. prosinca prošle godine, dakle samo desetak dana prije početka rada novog Visokog kaznenog suda, donio odluku o privremenoj odgodi početka rada toga suda sve dok ustavni suci ne odluče o meritumu, tj. o tome je li ono što u svom prijedlogu za ocjenu ustavnosti tvrde Grbin i Miljenić utemeljeno, ili ne.
Novi Visoki kazneni sud u javnosti se najčešće vezuje uz ime suca i dugogodišnjeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, Ivana Turudića. Upravo je njemu bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković povjerio tehničke poslove osnivanja VKS-a. Državno sudbeno vijeće prošle je godine imenovalo 11 sudaca Visokog kaznenog suda, među kojima je i Turudić, koji se spominje i kao izgledni budući predsjednik toga najvišeg kaznenog suda u državi. Međutim, zbog odluke Ustavnog suda o privremenoj odgodi rada VKS-a, do konačne odluke o ustavnosti toga suda svi imenovani suci ostali su na sudačkim mjestima na kojima su radili do imenovanja na VKS.
Grbin je nakon odluke Ustavnog suda o odgodi početka rada Visokog kaznenog suda isticao, a na tome je stajalištu ostao i dalje, da je osnivanje toga suda na način kako ga je osmislio HDZ, a trebao provesti sudac Turudić, nepotrebno i štetno, i prema njegovom dubokom pravničkom uvjerenju, protuustavno.
Ustavni je sud, kako doznajemo, u proteklih devet mjeseci zatražio i dobio mišljenja četiriju katedri za kazneno i procesno pravo u državi - zagrebačkog, riječkog, osječkog i splitskog pravnog fakulteta.
Dvije katedre, zagrebačka i riječka, kako neslužbeno doznajemo, Ustavnom sudu dostavile su mišljenje da je Visoki kazneni sud onako kako je zamišljen protuustavan, osječka katedra u osnutku i ovlastima toga suda ne vidi ništa sporno, a splitska se nije o tome pitanju nedvosmisleno izjasnila.
Grbinov pisani podnesak novi je izazov za većinu koju čini 10 sudaca Ustavnog suda, koja je odlučila da unatoč zakonskim odredbama sjednice ovog saziva Ustavnog suda neće biti javne. Među onima koji se protive javnim sjednicama Ustavnog suda je i predsjednik toga suda Miroslav Šeparović. Troje sudaca ustavnog suda Lovorka Kušan, Goran Selanec i Andrej Abramović tri su dana prije posljednje opće sjednice Ustavnog suda, održane 14. rujna, na kojoj se odlučivalo o ustavnosti ovlasti koje su dane Nacionalnom stožeru civilne zaštite i mjera koje je on donio, tražilo od predsjednika suda da sjednica bude javna, ali ih je većina od deset sudaca preglasala i odlučila da će one ostati zatvorene za javnost. Novinari koji su tražili da im se omogući praćenje te sjednice, ostali su pred vratima Ustavnog suda.
Troje navedenih ustavnih sudaca i u izdvojenim su mišljenjima, vezanim uz antiepidemijske mjere, upozorili na unutarnje anomalije u načinu rada Ustavnog suda i ukazali na potrebu veće javnosti njegova rada.