Kampanji udruge Biom za spas rijetkih morskih ptica kaukala i gregule, koje se gnijezde na Lastovskom otočju i Palagruži, počela su se pridruživati i neka poznata lica, kao što je aktivist, autor dokumentarnih filmova, bivši predsjednički kandidat te „gradonačelnik svemira“ Dario Juričan.
U kratkom videu koji je objavio na svojoj Facebook stranici, Dario Juričan je pozvao svoje brojne pratitelje da se uključe i podrže kampanju kojoj je cilj prikupiti sredstva za nastavak rada na zaštiti tih ptica koje su suočene s brojnim prijetnjama, a gregule (Puffinus yelkouan) su, prema najnovijem Crvenom popisu ptica Europe, sada službeno dvije kategorije bliže izumiranju.
Kako je to početkom prosinačke kampanje kazao Sven Kapelj, voditelj Programa za očuvanje ptica u udruzi Biom, nestanak kaukala i gregule sa Jadrana bio bi veliki gubitak za Hrvatsku.
„Biomova istraživanja i akcije na terenu pokazuju da ustrajnim radom i uklanjanjem prijetnji možemo očuvati ove ugrožene vrste, no sada nam je potrebna podrška građana da bismo u tome i uspjeli“, poručio je Kapelj.
Pored Darija Juričana, akciju za spas kaukala i gregule podržao je i pisac Edo Popović, a kampanji se, kako doznajemo, svakoga dana priključuju i druge poznate osobe, među kojima su zadarski jedriličar Šime Fantela, hrvatski olimpijac, te vaterpolist Maro Joković iz Dubrovnika.
Udruga Biom od 2010. godine zahvaljujući stotinama radnih sati stručnjaka i volontera prati stanje na terenu, prebrojava gnijezda, otklanja prijetnje poput crnih štakora i prati kretanje tih ptica u cilju zaštite područja na kojem žive. Zahvaljujući satelitskim odašiljačima zna se da neki od naših kaukala odlete sve do Brazila, a zabilježeni su i trenuci u kojima naše gregule iz Sredozemnog mora kroz Bospor prođu u Crno more kako bi se tamo hranile.
Nešto poznatiji srodnici gregule – albatrosi, rasprostranjeni su prije svega na južnoj Zemljinoj polutci. Obje su vrste prave morske ptice jer žive na otvorenom moru, a zahvaljujući posebnim solnim žlijezdama kroz koje iz organizma izlučuju višak soli, mogu piti morsku vodu. Na kopno dolaze samo u vrijeme gniježđenja, i to najčešće noću kako bi izbjegli predatorske vrste poput štakora i krupnijih vrsta galebova. Najčešće se hrane ribama i lignjama, a plijen hvataju na površini ili roneći ispod površine mora i do 10 metara dubine. U pronalasku hrane pomaže im i dobar njuh, inače zakržljalo osjetilo kod brojnih ptičjih vrsta. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama morskih hridi i nenaseljenih otočića što otežava njihovo pronalaženje, ali i stručni monitoring.
Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, a prema dosadašnjim spoznajama mogu doživjeti i 25 godina. Podižu samo jednog ptića godišnje, tijekom ležanja na jajetu izmjenjuju se oba roditelja, a kasnije zajedno nastavljaju hraniti i podizati ptića.
Biom poziva sve građane da se uključe u kampanju za spašavanje kaukala i gregule „Spasimo gnijezda ispod lastovskih zvijezda“ – doniranjem putem donacijske web stranice Bioma na kojoj se skupljaju sredstva ili uplatom putem žiro-računa HR7524020061500115609, HR00 01-01-02, praćenjem Biomovog newslettera, dijeljenjem informacija na društvenim mrežama, kao i učlanjivanjem u zajednicu prijatelja ptica i prirode Udruge Biom.