Kada nazove gradonačelnik londonskog Cityja, ni britanski premijer ne može mu odbiti poziv, a kada se pojavi u inozemstvu, primaju ga najviši državni dužnosnici. Jer, gradonačelnik četvorne milje u kojoj je srce londonske financijske industrije, iako se bira na samo godinu dana, smatra se veleposlanikom cijelog britanskog financijskog sektora i njegova riječ ima težinu riječi britanske vlade.
Aktualni gradonačelnik David Wootton u Hrvatskoj je provjeravao mogućnosti za britanske investicije i ulazak britanskih tvrtki na hrvatsko tržište, a na prijedlog Vlade posjetio je i Rijeku. Redom se sastao s predsjednikom Ivom Josipovićem, guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, ministrom financija Slavkom Linićem, ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem i ljudima iz ministarstava prometa i graditeljstva.
Britansko veleposlanstvo godinama je pokušavalo dogovoriti dolazak gradonačelnika Cityja, a Wootton je inicijativu prihvatio odmah nakon što je izabran.
• Znači li činjenica da ste vi ovdje to da kod britanskih tvrtki već postoji interes za poslovanje u Hrvatskoj?
- Interes je mnogo veći nego ranije. Neke britanske tvrtke već posluju ovdje, ali nema ih mnogo. No, interes je sada mnogo veći, dijelom jer Hrvatska ulazi u EU, a dijelom jer je ovaj dio svijeta mnogo stabilniji nego prije 20 godina. Profil tvrtki koje su zainteresirane za Hrvatsku raznolik je, tu je maloprodaja, nešto usluga, a i financije povezane s infrastrukturnim projektima, s čime u Britaniji imamo mnogo iskustva. Britanija je pionir javno-privatnih partnerstava, odnosno korištenja novca i upravljačkih vještina iz privatnog sektora u javne svrhe. To je dobro funkcioniralo u Britaniji, a britanski su biznisi sudjelovali u golemom broju projekata po cijelome svijetu. Obično to počinje s arhitektima, koji su zadnjih godina prvi poslovni ljudi koji otvaraju neko tržište. Imaju koncept koji vodi prema drugim sudionicima u procesu osmišljavanja projekta, inženjerima i konzultantima, koji pak vode prema upravljanju projektom i izgradnji, a to prema upravljanju objektima. Naravno, sve to uključuje i financije. Za takve infrastrukturne projekte u Hrvatskoj postoji velik interes.
• Čini li vam se štogod od onoga što ste vidjeli u Rijeci zanimljivim za britanske investitore?
- Da, sve. Vidjeli smo pregršt projekata, luku, zračnu luku, LNG terminal, željeznicu prema Zagrebu, projekt Gateway koji je mješavina objekata za slobodno vrijeme, marine, dućana, stanova i kongresnih centara. Ideja Rijeke kao ulazne luke, s njeznim dubokim morem, zbog čega mogu pristajati veliki brodovi koji iz Indijskog oceana, Dalekog istoka, kroz Sueski kanal dolaze u Sredozemlje i Jadran, kako bi se roba transportirala po ostatku Europe, vrlo je moćan koncept.
• Ali treba mu željeznica.
- Da, treba mu željeznica. Ceste su dobre, ali za prijevoz teške robe u Europu nužna je željeznica. Nas zanimaju još dva sektora. Turizam, posebice - ali ne isključivo - na obali. Ima mnogo turista, sve više ih je i iz Britanije, ali potrebni su bolji objekti za odmor. Drugi je sektor energetika. Hrvatska uvozi 60 posto struje, a to može biti skupo. Energija vam treba i za razvoj industrije. Stoga bi trebalo povećati kapacitete za proizvodnju energije, bilo da je riječ o solarnoj energiji, vjetru, vodi, plinu ili ugljenu. Mi s time imamo iskustva i naše će tvrtke za to biti zainteresirane.
• Sreli ste se s ministrima Linićem i Čačićem. Što ste im rekli i što od njih očekujete?
- Ti sastanci zasigurno nisu samo formalnost. Izrazili smo podršku Britanije za ulazak Hrvatske u EU i pozvali je da što prije ispuni preostale uvjete, koji, s iznimkom brodogradnje, nisu ekonomski. Prenijeli smo interes britanskih tvrtki za Hrvatsku, ali i naglasili da Hrvatska mora poraditi na konkurentnosti, prije svega lakoći poslovanja u zemlji. Nije to samo jedna izdvojena stvar, riječ je o tome s koliko razina vlasti morate razgovarati, morate li razgovarati s nacionalnom vladom, lokalnim, gradskim, regionalnim vlastima, kakve su formalnosti, koliko to traje, koliko su odluke predvidljive. Investitori moraju znati kako stvari stoje, kakvi će biti porezi, kakva će biti regulativa, kakve prinose mogu očekivati i žele biti sigurni da se uvjeti neće promijeniti. Koliko je jednostavno pokrenuti posao, raditi ga, koliko su pouzdani ekonomski i porezni režim. S gospodom Linićem i Čačićem sreo sam se još u svibnju u Londonu i nemam sumnje da razumiju poantu. Oni žele da Hrvatska ide naprijed, a najbolji način za to je privlačenje investicija iz inozemstva. Uz hrvatski ulazak u EU otvaraju se sjajne prilike jer ulaskom na tržište od 500 milijuna potrošača bit će, čak i kada ignoriramo strukturne fondove, prilika za goleme investicije iz privatnog sektora. Hrvatska će se odjednom naći na radaru, postojat će golem interes velikog broja potencijalnih investitora, ali oni moraju znati da tu postoji i prava poslovna klima.
• Spomenuli ste da Britanija ima mnogo iskustva u financiranju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata. Kako tu City može pomoći Hrvatskoj?
- Prema tradicionalnom pristupu, ako želite izgraditi elektranu, imate plan i to možda možete odraditi sami, a jedina stvar koja vam nedostaje je novac, odete u banku po kredit. Tehnike o kojima mi govorimo su drugačije. Tu se kaže: vi imate projekt za elektranu, a s ove su strane ne samo novac i financijsko znanje nego i inženjeri i drugi koji mogu pomoći projekt osmisliti i potom ga voditi s vama, pri čemu vi ne gubite kontrolu. Umjesto da kažete: vi ćete dobiti elektranu i ona će trajati koliko traje, planiranje se obavi na temelju toga da će elektrana trajati 25 godina, a financiranje, menadžment, operativa... sve se radi u jednom kontekstu. Izračunate koji su rizici - operacionalni, financijski, politički, tržišni. Odluči se tko je najbolji za preuzimanje kojeg rizika, pa se rizik podijeli. Tako imate kompletan plan za 25 godina te elektrane. Uključeni su i dizajn i izgradnja, a ne samo novac. To je zapravo upravljanje projektom.
• Zvuči poput koncesije.
- Da, to je elaboracija koncesije.
• City je navodno spreman ekspertizu s EU fondovima u novim članicama EU podijeliti s Hrvatskom. O kakvoj se ekspertizi radi?
- Pretpostavljam da će kratkoročno najveći izazov biti pronaći dovoljno dobrih projekata na koje će se potrošiti novac. Odjednom će biti mnogo novca, ali kao što je više članica koje su ušle u EU posljednjih godina otkrilo, dođe vrijeme kada tog novca više nema. Zato je važno da ga ne potrošite uludo. Ne želite ga potrošiti na pogrešne stvari i na pojedine projekte ne želite potrošiti previše. Mislim da ljudi u Hrvatskoj znaju kako uzeti novac iz fondova, ali u Londonu postoji ekspertiza za to da se osigura da novac ide na prave projekte.
• I s time ste već pomagali novijim članicama?
- Da, ali uglavnom u području infrastrukture, glavne svrhe strukturnih fondova. Poanta EU je integracija i jedinstveno tržište, a za jedinstveno tržište trebate transport.