Centralni zdravstveni informatički sustava (CEZIH) unatrag nekoliko mjeseci imao je više ozbiljnih padova, zbog kojih je građanima bilo nemoguće podići lijek, a liječnici nisu mogli slati uputnice za svoje pacijente. Posljednji takav pad dogodio se krajem prošlog tjedna pa je većina uputnica i recepata bila papirnata, što je predstavljalo problem i liječnicima i korisnicima sustava.
Ministar zdravstva Vili Beroš pojasnio je kako se problemi u radu Centralnog zdravstvenog informatičkog sustava (CEZIH), zbog kojih građani povremeno ne mogu u ljekarnama podići lijekove putem eRecepta, događaju zbog preseljenja CEZIH-a na novu lokaciju.
- Do problema u sustavu dolazi zbog migracije iz HZZO-a u prostorije Centra dijeljenih usluga - istaknuo je Beroš.
CEZIH se, dakle, seli na novu lokaciju zbog nadogradnje i održavanja, a sam proces migracije trajat će oko godinu dana i donositi povremene poremećaje u funkcionalnosti sustava.
- Na provideru usluga je da probleme promptno rješava. Molimo pacijente, ljekarnike i liječnike za strpljivost jer se ovakve stvari događaju u svim europskim državama. Žao nam je što se ovo događa, ali nije neočekivano - rekao je ministar i dodao da je održavanje CEZIH-a iznimno skupo te je za prošlo trogodišnje održavanje iznosilo između 90 i 100 milijuna kuna.
Centar dijeljenih usluga ("Državni oblak"), kako kažu u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, jedan je od ključnih projekata kojim će se spojiti državna informacijska infrastruktura i omogućiti zajedničko korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te istim aplikativnim rješenjima radi njihove racionalizacije. Sva tijela javnog sektora moći će se koristiti zajedničkom, pouzdanom i skalabilnom IKT infrastrukturom prema paradigmi oblaka (Clouda). Cilj Projekta jest integracija 300 institucija u "Državni oblak" do kraja 2023. godine.
‘Radi se na živom sustavu‘
Čelni čovjek Središnjeg državnog ureda, državni tajnik Bernard Gršić, kazao je da je CEZIH projekt financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji uključuje migraciju CEZIH-a u Centar dijeljenih usluga.
- Migriramo sadašnje aplikacije iz okruženja u kojem ona egzistira zadnjih desetak godina u jedno novo okruženje koje je puno kvalitetnije i sigurnije. Bilo kakva intervencija u budućnosti, kada se pređe u potpunosti, neće se osjetiti ako dođe do bilo kakvog kvara na nekom dijelu softverskog rješenja, nego će sustav zbog svoje redundancije raditi neometano - kaže Gršić.
Nadalje pojašnjava da je ta promjena nešto što povećava kvalitetu usluge koja će se dogoditi. Kroz sam projekt, govori Gršić, Središnji državni ured ima zadaću osigurati infrastrukturu za smještaj tog aplikativnog rješenja, a Ministarstvo zdravstva i HZZO provode proces migracije.
- Ministarstvo zdravstva i HZZO su ugovorili svog partnera koji za njih radi migraciju. Predviđeno je da traje godinu dana, do lipnja 2024. godine. Hoće li se to dogoditi ranije, vidjet ćemo. No, u tu godinu dana je uključeno sve, i testiranja i sve ostalo. Mi dakle vodimo taj projekt, kao Središnji državni ured osigurali smo infrastrukturu i sve što je potrebno, i sada se događa migracija. To je zapravo najsloženiji dio tog procesa - kaže Gršić.
Napominje da je riječ o radu na živom sustavu i da je teško znati kakav će biti ishod u svakom trenutku.
- Kada selite s jedne tehnologije na drugu tehnologiju isto tako može doći do određenih poteškoća. Naravno, to rade stručnjaci, rade tempirano, rade sigurno u sigurnom okruženju, ali ne mogu jamčiti da do ispada ne može doći - govori.
Ipak, kaže kako se nada da ispada neće biti puno, ali događaju se i to je, kaže, tako kada se radi na živom sustavu.
- To bi bilo inženjersko i stručno objašnjenje. Znam da građane to baš ne tješi previše, ali kada cijeli sustav bude migriran možemo jamčiti potpunu sigurnost i funkcioniranje sustava - zaključuje Gršić.
Na pitanje zašto se radi na živom sustavu govori kako je riječ o sustavu koji mora raditi 0 do 24 i ne može se gasiti.
- Kada se radi na živom kada upišete podatak u jednu bazu i, kada se nešto promijeni na jednom mjestu u realnom vremenu, mijenja se i na drugo mjestu. Uvijek postoji mogućnost gubitka tog podatka, a podatak je nešto što nam je najvažnije. I da ne bi došlo do gubitka podataka jasno je da se radi o vrlo osjetljivom procesu migracije - zaključuje Gršić.
Ozbiljne optužbe zaposlenika
No, unatoč objašnjenjima Gršića i Beroša, skupina anonimnih djelatnika HZZO-a i resornog ministarstva napisala je otvoreno pismo ministru u kojem ga prozivaju zbog CEZIH-a i suradnje s tvrtkom Ericsson.
Tako navode da postoje dva ugovora s tvrtkom Ericsson. Jedan je za održavanje CEZIH-a, koji je potpisan između Ministarstva zdravstva i Ericssona 2020. godine na tri godine, i po kojem Ericsson mjesečno dobiva prosječno 286.922,83 eura.
Sastavni dio tog ugovora je kažu, uz dostavu dokumenata, i dokumentacija za nadmetanje u kojoj jasno piše:
- Ponuditelj mora osigurati održavanje te pisanom Izjavom jamčiti: da neće doći do korumpiranja sustava niti gubitka podataka namjerno, nepažnjom ili nesavjesnim obavljanjem posla... Dodatno je pojašnjeno i što je usluga otklanjanja incidenata, a ugovorom je određeno da se prestanak funkcioniranja CEZIH treba riješiti u roku od 6 radnih sati.
- Ministre Beroš zašto ste lagali javnosti kada ste rekli da se problemi očekuju? Naprotiv, ugovor o održavanju s Ericssonom jasno kaže da se ne smiju očekivati i da, ako se dogode, moraju biti popravljeni u roku 6 sati. Isto tako isti dokument propisuje penale ako sustav CEZIH ne radi. Recite cijeloj javnosti koliko ste penala naplatili Ericssonu u ove tri godine i za što. Zašto niste naplatili penale?, pitaju anonimni zaposlenici.
Tvrde da je migracija CEZIH-a posebni ugovor koji je Ericsson ugovorio ne s Ministarstvom zdravstva, već s HZZO-om.
- Dakle, imamo dva neovisna ugovora, a što je još važnije - u natječaju za migraciju je jasno navedeno da migracija ne utječe na održavanje CEZIH-a! Stoga ministre Beroš objasnite javnosti zašto ne govorite istinu i branite Ericsson? Hoćete li naložiti HZZO-u da hitno raskine ugovor s Ericssonom jer je migracija utjecala na drugi ugovor i rad postojećeg sustava CEZIH, iako nije smjela?, zaljučuju.
Upitali smo Ministarstva zdravstva jesu li i ako nisu, zašto nisu naplatili penale Ericssona, a odgovor ćemo objavit kada ga dobijemo.