Hrvatska drži da otvaranje poglavlja koja se odnose na zelenu agendu i povezanost mogu biti poticaj za Srbiju, ali će za daljnji napredak morati ispuniti obveze iz ključnih poglavlja koja uključuju pravosuđe i temeljna prava, pravdu, sloboda i sigurnost, izjavio je u ponedjeljak ministar Gordan Grlić Radman.
Srbija će u utorak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju EU-u otvoriti pregovore u četvrtom klasteru koji obuhvaća poglavlja o prometnoj politici, energetici i zaštiti okoliša.
“Otvaranje tih poglavlja moglo bi biti poticaj, ali i obveza Srbije da ispuni uvjete i za sljedeće klastere, odnosno poglavlja”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman.
Međutim, za daljnji napredak, Srbija će morati riješiti pitanja procesuiranja ratnih zločina, pitanje nestalih i položaj manjina.
“Krajnje je vrijeme da Srbija krene s procesuiranjem ratnih zločina, da započne istragu o nestalima, kojih je još 1858 i da osigura manjinska prava”, rekao je Grlić Radman.
“To su temeljna područja i to nije samo bilateralno pitanje nego je to i europska pravna stečevina. Nismo zadovoljni s položajem hrvatske zajednice u Srbiji”, dodao je ministar.
Što se tiče Crne Gore, koja ovaj put ne otvara i ne zatvara nijedan klaster, Grlić Radman je rekao da ona uživa punu potporu Hrvatske.
“Svakako da nam je u interesu da Crna Gora ide prema Europskoj uniji. Mislim da ispunjavanje kriterija iz poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i temeljna prava) ne bi trebalo biti upitno za Crnu Goru”, rekao je Grlić Radman.
Prema novoj metodologiji pristupnih pregovora, nema više otvaranja pojedinačnih poglavlja, nego je 35 pregovaračkih poglavlja razvrstano u šest tematskih klastera. Pregovori o svakom otvaraju se ili zatvaraju kao cjelina, nakon ispunjavanja mjerila, a ukupni napredak u pregovorima ovisi o napretku u prvom ključnom klasteru koji obuhvaća poglavlja pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i sigurnost, financijski nadzor, javne nabave i statistiku. Taj klaster se prvi otvara i zadnji zatvara u pregovaračkom procesu.
Ostali klasteri su unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi.
