"Povijesni sporazum" o globalnoj poreznoj reformi, kojom će velike kompanije poput Googlea, Amazona, Facebooka i Applea plaćati porez od najmanje 15 posto zemljama u kojima posluju, na kraju je prihvatilo 130 zemalja, ali devet ih nije dalo svoj pristanak, a među njima su Irska, Mađarska i Estonija.
Pravila bi se trebala usvojiti sljedeće godine, a početak primjene predviđen je od 2023. godine, premda postoje dvojbe o tome je li taj rok preambiciozan s obzirom na to da je još mnogo neriješenih pitanja te da će izmjene morati usvojiti svi parlamenti.
Porezna osnovica
Mathias Cormann, glavni tajnik OECD-a, organizacije koja je prije deset godina pokrenula pregovore o oporezivanju multinacionalnih tvrtki, rekao je da paket novih propisa ne eliminira poreznu konkurenciju niti mu je to bio cilj, nego postavlja multilateralno dogovorena ograničenja, osigurat će da velike multinacionalne kompanije posvuda plaćaju pravedne poreze, a vodilo se računa i o interesima malih zemalja i onih u razvoju.
Dio paketa je i preraspodjela prava na oporezivanje najvećih tvrtki, iz matičnih zemalja tvrtki u one u kojima posluju, a pružit će i "prijeko potrebnu potporu vladama" za poboljšanje proračuna i podršku oporavku nakon covida. OECD procjenjuje da će novi porezni režim godišnje generirati oko 150 milijardi dolara (125 milijardi eura) dodatnih prihoda.
S aspekta pravednosti, kaže Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije, dobro je da se porez plaća tamo gdje se i posluje, ali vjeruje da će tvrtke i dalje nalaziti načine da plate manje poreza. Osim visine minimalne stope, porezni stručnjaci smatraju da i porezna osnovica mora biti jasno i dosljedno definirana ako se želi da porez bude učinkovit.
Prijedlozi o tome i dalje se usuglašavaju, a za pristanak pojedinih zemalja bili su nužni različiti izuzeci. Ono što je uvijek važno, ističe Bralić, jest da porezna osnovica bude što šira, a da izuzetaka bude što manje.
Premda je i Hrvatska jedna od zemalja koja je podržala sporazum, još je previše nepoznanica da bi se moglo govoriti o tome koliku će korist od njega imati. - U određenoj mjeri to će, svakako, pozitivno utjecati na hrvatski državni proračun, ali teško je reći u kojoj točno dok se ne vide detalji i ne dobiju konkretne brojke o iznosima samih transakcija globalnih kompanija u Hrvatskoj - kaže Bratić.
Dodaje da bi minimalne stope poreza na dobit mogle smanjiti poreznu konkurenciju među zemljama u smislu manjeg oporezivanja dobiti, čime bi do izražaja mogle doći druge prednosti pojedinih zemalja, poput jednostavnosti poslovanja ili učinkovite administracije. Stoga bi se konkurencija mogla zaoštriti u tom području.
Dogovorena izuzeća
Službeni sporazum o globalnom porezu uslijedio je nakon što ga je prošlog mjeseca odobrila skupina zemalja G7, a pregovori sada prelaze na sastanak skupine G20 koji se održava 9. i 10. srpnja u Veneciji. Dok političari velikih zemalja sporazum nazivaju "povijesnim", "najvažnijim u stoljeću", "kolosalnim korakom prema poreznoj pravdi", devet zemalja ne misli tako, iznimke i izuzeća nisu im bili dovoljni da podrže sporazum.
Osim tri spomenute zemlje EU, protiv njega su Barbados, Kenija, Nigerija, Šri Lanka te Sveti Vincent i Grenadini, a Peru je bio suzdržan jer nema vladu koja bi donosila odluke. S druge strane, Kina je dala svoj pristanak, ali nakon što su dogovorena određena izuzeća.
Među ostalim, OECD je predložio izuzeće za poticaje u slučaju ulaganja u materijalnu imovinu poput proizvodnih tvornica i strojeva. Globalna brodarska industrija također je profitirala od izuzeća jer je gotovo nemoguće odrediti gdje se entiteti nalaze. Prema pisanju FT-ja, novost je i to što su zemlje koje imaju poreze na digitalne usluge poput Francuske pristale ukinuti ga u zamjenu za primjenu novog poreza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....