Globalna bitka za medicinske sestre: U Britaniji ih više ne traže ni engleski, Hrvatska povećava upisne kvote

Globalno u zdravstvu najviše nedostaju medicinske sestre, a problem je dodatno povećala pandemija covida-19. Primjerice, zbog gotovo alarmantnog stanja u Velikoj Britaniji, Britansko Vijeće za medicinsku njegu i primaljstvo (NMC) nedavno je prihvatilo prijedlog da medicinske sestre koje iz drugih zemlja dolaze raditi u Veliku Britaniju ne moraju savršeno znati engleski jezik. Nova pravila primjenjivat će se od početka iduće godine, a razlog za ublažavanje uvjeta je kronični nedostatak medicinskih sestara u britanskom javnom zdravstvu.

Iskustvo umjesto diplome

Naime, ubuduće bi medicinske sestre mogle raditi u zdravstvenom sustavu i ako padnu na ispitu znanja engleskog zbog manjih grešaka ili ako od poslodavca dobiju jamstvo da je njihovo znanje jezika zadovoljavajuće. Istodobno, protivnici ovog ublažavanja upozoravaju da bi loše znanje jezika moglo ugroziti zdravlje građana zbog problema u komunikaciji s pacijentima, ali pobijedili su oni koji žele popuniti sve više praznih mjesta u bolnicama i ambulantama.

"Nisam zagovornica snižavanja kriterija u znanju jezika zemlje u kojoj radi medicinska sestra jer to može prouzročiti grešku u liječenju", kaže Snježana Krpeta, posebna savjetnica ministra zdravstva za sestrinstvo.

Naglašava da su migracije tog kadra vrlo česte pa tako primjerice sestre iz Hrvatske odlaze na rad u Austriju ili Njemačku, one iz Njemačke u Englesku, a engleske medicinske sestre u Australiju. Tako zapravo broj djelatnika ostaje isti odnosno jednako ih nedostaje u cijelom svijetu.

Rješenje je u povećanju broja obrazovanog kadra odnosno upisanih u medicinske škole. Tako je već dogovoreno da će se od iduće školske godine povećati upisna kvota u srednjim medicinskim školama u Hrvatskoj što bi dijelom moglo smanjiti problem nedostatka oko 4000 sestara.

No, podaci govore da Velikoj Britaniji nedostaje 50.000 medicinskih sestara i primalja odnosno da je jedno od deset mjesta trenutačno nepopunjeno. To je razlog što se šefovi zdravstvenih ustanova sve više oslanjanju na strane djelatnike. U registar NMC-a lani su bile upisane 23.444 medicinske sestre i primalje iz inozemstva, najviše iz Indije i s Filipina, zemalja koje su na crvenoj listi Svjetske zdravstvene organizacije jer je u njima nedostatak osoblja za njegu najveći na svijetu. Čak polovicu novih članova NMC-a činili su lani u Britaniji djelatnici koji su školovani u inozemstvu. To je, kažu, porast od 135 posto u odnosu na godinu prije.

U samom vrhu 20 zemalja iz kojih su stigle nove medicinske djelatnice su i Nigerija, Gana i Zimbabve, ali u posljednjih se pet godina u britanskom zdravstvu zaposlilo i 764 Talijanki i 563 Rumunjke. U prvih 20 su i djelatnice iz Portugala, Španjolske i Grčke. Na toj listi nema Hrvatske, ali to ne znači da nam medicinske sestre ne odlaze na rad u druge europske zemlje.

"Prema posljednjim podacima koje imamo u inozemstvu radi 2400 medicinskih sestara iz naše zemlje. Svake godine, od ulaska Hrvatske u EU, na rad u inozemstvo odlazi ih od 180 do 200, a najviše u Njemačku, Irsku i Švicarsku", kaže Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara i tehničara.

Dakako, uz znanje jezika traži se i određeno obrazovanje pa tako u inozemnim zdravstvenim ustanovama mogu raditi medicinske sestre opće njega koje su završile petogodišnju srednju školu. U inozemstvo mogu i one s četverogodišnjom školom, ako imaju dokaz da su radile najmanje tri godine na poslovima medicinske sestre. No, u nekim se zemljama uz znanje jezika traži i polaganje dodatnih ispita. U Njemačkoj se to razlikuje od pokrajine do pokrajine. Primjerice, one koje odlaze raditi u Berlin moraju polagati taj ispit, a one koje namjeravaju raditi u Münchenu ne moraju.

Najčešće se posao u inozemnim bolnicama, kaže nam medicinska sestra koja namjerava otići, dobiva preko ‘osobnih preporuka‘, društvenih mreža ili pak preko portala koji u tim zemljama nude posao. Neke donedavno vrlo eksponirane agencije koje su intenzivno radile na pronalasku zdravstvenih kadrova za rad u inozemstvu u novim članicama EU izgubile su na važnosti jer se posao sve više pronalazi ‘samostalno‘ odnosno bez posrednika.

Škole stranih jezika

"Mene su nekoliko puta kontaktirali preko LinkedIna, a ako je netko zainteresiran onda se organizira intervju online. Jednostavnije je ako se zna jezik zemlje u koju se odlazi, a u suprotnom naše kolegice prije apliciranja za posao idu na tečajeve, ali u škole stranih jezika čije diplome priznaju zemlje u koje se odlazi raditi. Primjerice, tečaj njemačkog u Goethe institutu u Zagrebu priznaje se u Njemačkoj. Dio kolegica s diplomom medicinske sestre opće njege mogu raditi samo kao njegovateljice", objašnjava nam magistra sestrinstva iz jedne zagrebačke bolnice koja je dosad sve ponude za rad u inozemstvu odbijala.

Inače, u Hrvatskoj radi 38.500 medicinskih sestara i tehničara s licencom, ali bilježi se kontinuirani nedostatak tog kadra, oko 4000, baš kao i u većini europskih zemalja. Povremeno se zapošljavaju i strankinje, ali uglavnom iz zemalja u okruženju.

Ove će najnovije odluke o ublažavanju uvjeta za posao u Britaniji, kažu u NMA-u, omogućiti veću fleksibilnost za osobe koje već doprinose zdravstvenoj i socijalnoj skrbi u Ujedinjenom Kraljevstvu bez visoko postavljenog standarda priznavanja znanja jezika.

Svi su suglasni da je to ipak izlaz u nuždi, ali da znanje jezika mora biti dovoljno dobro da se može dobro komunicirati s pacijentima.