GLAVNI TRG VIŠE SE NE ZOVE PO TITU SDP-ovci napustili sjednicu: 'Ovo je čitanje optužnice Brozu'

Josip Broz Tito više ne "stanuje" u Šibeniku. Vladajuća (HDZ) većina u šibenskom Gradskom vijeću, na prijedlog (neparlamentarne) stranke Hrast, odlučila je iz naziva središnjeg gradskog trga - Poljane Maršala Tita - izbrisati i Maršala i Tita, pa će ubuduće i formalno trg nositi ime Poljana, kako ga kolokvijalno Šibenčani inače zovu. Na sjednici je u trenutku glasanja bilo 17 vijećnika(od ukupno 25) a za preimenovanje (ili Titovo brisanje) glasalo je njih 12, dvoje je bilo protiv i troje suzdržanih, piše Slobodna Dalmacija.

Uoči izjašnjavanja, vijećnici SDP-a kolektivno su napustili sjednicu, ne zbog demonstracije neslaganja s inicijativom, nego, kako nam je kazao vijećnik Joško Šupe, zbog revolta načinom na koji je predsjendik Vijeća Ivica Poljičak (HDZ) u završnici elaborirao razloge za promjenu imena trga koji od 1949. nosi Titovo ime.

- Ovo je čitanje optužnice Titu, a ne obrazloženje za preimenovanje Poljane, ocijenio je Šupe, napuštajući sa stranačkim kolegama gradsku vijećnicu.

- Šibenik je ozbiljan grad koji ima adekvatnu dozu tolerancije i uvažavanja vlastite povijesti i ne spušta se na razinu politikantskih prepucavanja. Uvijek sam sa zadovoljstvom odlazio pokloniti se svojim palim suborcima iz Domovinskog rata i za njih upaliti svijeću. Nikad mi nije bila sporna odluka da se neke ulice i trgovi nazivaju imenom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je bio i njihov vrhovni zapovjednik u ratu, iako se s njim u mnogočemu nisam slagao. Isto tako je i Tito bio vrhovni komandant onih 1300 mladih Šibenčana koji su boreći se protiv zla fašizma i nacizma ostavili svoje kosti na Sutjesci. U hrvastkom Ustavu stoji da je ova država utemeljena na tekovinama antifašizma. Tito je imao kontroverzija i uz zasluge za sudjelovanje u pobjedničkoj antifašističkoj koaliciji ima i svoje mrlje zbog Bleiburga i Križnog puta...Ali to nije razlog da u ovom gradu radimo cirkus, da ne poštujemo svoje mrtve i da se povlačimo po portalima. Bilo bi smiješno da zagovornici ove ideje danas likuju mijenjajući naziv Poljane Maršala Tita, a onda za dvije godine dođe druga vlast i mijenja naziv Obale dr.Franje Tuđmana, izjavio je reformist Petar Baranović, obećavajući da nikad neće dignuti ruku ni dati svoj glas za preimenovanje ulica i trgova koji nose imena povijesnih osoba.

SDP-ovac Ivan Rajić pohvalio je predsjednika GV-a što je jednu inicijativu skupine građana (Hrasta) uvrstio u dnevni red, ali mu je zamjerio što to nije učinio i s inicijativom građanina Marija Radića koji se također obratio Vijeću.

Na svoj način prilog raspravi dao je i nezavisni vijećnik Ante Gašperov Čače koji je, kako se kolegama "ispovjedio", zbog Tita i njegova režima ležao u tamnici, ali kao katolik on oprašta, a Titu je sve što je imao rekao na grobu u Kući cvijeća. - Stao sam iznad groba i kazao: Vidiš da je došlo vrime da san ja gori a ti doli. Za mene si bija i osta nula!

Ali ja sam isto tako čistio grobove palih prvoboraca u Bilicama, jer oni nisu ni iz Drvara, ni Vršca...I zato ću biti suzdržan oko ove inicijative, poručio je Čače i ostao pri svome...

Niksa Stipanicev / CROPIX

Sibenik, 260315.Stranke HDZ i HRAST zatrazile su od Grada Sibenika i Gradskog vijeca da promijeni ime glavnog gradskog trga Poljane koja nosi ime Poljana marsala Tita.Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX

HNS-ov vijećnik Draško Lambaša podsjetio je kako je Hrvatska imala malo velikana u svojoj povijesti, a svi velikani, smatra, rade pogreške, pa kako Tito, tako i Tuđman, ali su nesporno oba povijesne hrvatske ličnosti, piše Slobodna Dalmacija.

Zaključujući raspravu predsjednik GV-a Ivica Poljičak konstatirao je: "Živimo u gradu jasne antifašističke tradicije i imamo možda najviše od svih priobalnih gradova antifašističkih obilježja, od ulica i trgova, preko spomen-ploča do monumentalnih spomenika".

Točno je, dodao je, da je Tito bio vođa antifašističkgo pokreta i vrhovni komandant te vojske, ali i postrojbi koje su napravile dosad neutrđeni broj likvidacija, bez suda, od Bleiburga, preko Križnog puta,1945. Tu je i razdoblje Informbiroa i stradanja brojnih ljudi, pa Goli otok, gušenje "Hrvatskog proljeća", nabrajao je Poljičak, a nije bilo ni slobodnih izbora, slobodnog političkog djelovanja, slobodnog tržišta, slobode medija...I kad gledamo danas Titoviu ostavštinu, zaključio je, moramo se pitati što je od nje ostalo...