MUKE PO ZEMLJIŠTU

Geodeti pisali Plenkoviću: ‘Ukinite zabranu parcelacije na česticama manjima od hektara‘

‘Zabrana neće spriječiti nelegalnu gradnju na manjim poljoprivrednim parcelama, samo ti vlasnički odnosi neće biti ubilježeni‘

Poljoprivredna parcela; ilustracija

 Goran Sebelic/Cropix

Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije uputila je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću. U njemu traži da Vlada odustane od zabrane parcelacije poljoprivrednog zemljišta na česticama manjim od jednog hektara, koju je predložila člankom 44. izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koji je u fazi drugog čitanja u Saboru. Povod za reakciju im je to što je Odbor za poljoprivredu odbacio njihov prijedlog da se štetna zabrana parcelacije ukloni iz prijedloga zakona.

Parcelacija je, napominje HKOIG-a, nužan korak u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, a ova zabrana onemogućit će ili značajno otežati brojne postupke njihovog rješavanja kao npr. diobu imovine kod nasljeđivanja.

"Jasno je unaprijed da ova zabrana parcelacije neće donijeti bolje uvjete za intenzivniju poljoprivredu, niti će riješiti problem nelegalne gradnje na poljoprivrednom zemljištu. Zabrana će rezultirati time da građani neće moći upisati svoje stvarno vlasništvo nad tako podijeljenim zemljištem u katastar i zemljišne knjige, koji dakle neće odražavati stvarno stanje vlasništva. Upravo to se već dugo ističe kao ključan problem u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Komora traži da, zbog štetnih posljedica koje bi nastupile,Vlada povuče zabranu parcelacije", poručuje Adrijan Jadro, predsjednik HKOIG-a.

Hrvatska je država, naglašava dalje, sa značajnim regionalnim razlikama u veličini čestica poljoprivrednog zemljišta i postoje područja koja zbog niza razloga imaju mnoštvo čestica manjih od jedan hektar, kao što je npr. Dalmacija, otoci i cijelo priobalje, ali i brojni dijelovi unutrašnjosti Hrvatske. Koliko problema bi ova zabrana izazvala, naglašavaju u Komori, postaje jasno kada se uzme u obzir da čak 92 posto svih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinogradarstvom imaju vinograde površine jednog hektara ili manje. Prema ovoj zabrani nasljednici 32.000 poljoprivrednih gospodarstava ne bi mogli riješiti imovinsko-pravne odnose diobom naslijeđenih vinograda jer ih ne mogu parcelirati na čestice manje od jednog hektara. Kad se pak pogleda struktura oranica u Hrvatskoj koje su po prirodi proizvodnje značajno veće, upada u oči da je u čak 74 posto svih hrvatskih naselja prosječna veličina tzv. ARKOD parcele za oranice manja od jednog hektara.

Ako je cilj ove zabrane okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, Komora podsjeća da za to već postoji kvalitetno zakonsko rješenje u Zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, čija je svrha okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije radi stvaranja povoljnijih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju.

Komora upozorava Vladu i Sabor da ova zabrana parcelacije neće, kao što neki očekuju, spriječiti nelegalnu gradnju na manjim poljoprivrednim parcelama izvan građevinskog područja. Zabrana parcelacije znači da će se poljoprivredno zemljište i dalje dijeliti na čestice manje od 10.000 metara kvadratnih, kupovati i prodavati, samo ti vlasnički odnosi neće biti ubilježeni niti vidljivi u katastru i zemljišnim knjigama. Dok građevinska inspekcija ne sasiječe bespravnu gradnju u korijenu, taj problem se neće riješiti, naglašavaju iz Komore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 12:16