Hrvatski sindikat radnika migranata (HSRM) prestaje s radom nakon četiri godine postojanja u kojima je, prema riječima bivšeg predsjednika sindikata Franje Lazara, naišao na zid institucija uz čiju su pomoć trebali biti riješeni porezni i statusni problemi naših radnika koji rade u inozemstvu.
- Govorimo o prvom redu o Poreznoj upravi i Ministarstvu financija, ali ni drugi se nisu iskazali. Tražili smo, između ostalog, sastanke s predsjednikom Republike Milanovićem i premijerom Plenkovićem, nikad ih nismo dobili - kaže Lazar otkrivajući da interes naših radnika migranata za sindikalno organiziranje nije bio upitan kao ni, dodaje, plaćanje članarine. Problem je, navodi naš sugovornik, što sindikat nije mogao postići ciljeve zbog kojih je osnovan i podržan od članstva.
- Nije da nije bilo pomaka, nešto se u reguliranju poreznog statusa naših članova postiglo u pregovorima i razgovorima s Poreznom upravom i ravnateljem Božidarom Kutlešom, ali generalno smo dobili poruku da će država raditi onako kako ona misli da treba, a mi neka se snalazimo - komentira bivši predsjednik HSRM-a.
Prilikom osnivanja, u HSRM se učlanilo oko 1500 radnika, a godišnja članarina iznosila je 50 eura. Cilj sindikata bio je da se porezni status radnika migranata regulira tako da plaćaju porez samo u jednoj od članica Europske unije, da ih se ne oporezuje dvostruko, u čemu se u cjelini nije uspjelo.
Članovima sindikata i danas, kaže Lazar, stižu porezna rješenja u Hrvatskoj iako su poreze podmirili u članici Unije u kojoj su zaposleni.
- U Austriji radim s Poljacima, Slovacima i Mađarima, koji nemaju nikakvih problema s dvostrukim oporezivanjem. Sličnih problema poput nas imaju Slovenci i Talijani. Uz to, unutar Hrvatske vi imate situacije da porezna pravila za radnike migrante različito tumače porezne uprave različitih županija. Znači, htjeli smo postići da se ta pravila ujednače, da se zna što su čije obveze, ali nismo uspjeli. U posljednje vrijeme stekao sam dojam da se s nama u nekim institucijama razgovara samo da se obavi razgovor. U takvim uvjetima nema razloga da i dalje djelujemo kao sindikat, da nam se ljudi obraćaju, a mi im ne možemo efikasno pomoći - zaključuje bivši predsjednik HSRM-a.
Svakodnevni rad sindikata sastojao se u pravnoj pomoći radnicima migrantima kojima su stizala porezna rješenja, ali je i u tim slučajevima, kako nam je potvrđeno, uglavnom vrijedilo "zlatno pravilo" poreznika da žalba ne odgađa obvezu plaćanja poreza. - Puno smo komunicirali sa županijskim, gradskim i općinskim vlastima oko obiteljskih pitanja naših članova, računajući da je svima u interesu da obitelji radnika migranata ostanu živjeti u Hrvatskoj. Iako je bilo lokalnih vlasti koje su izrazile spremnost da nam pomognu, ukupno gledajući stekao se dojam da nema neke političke volje da se ljudi prestanu iseljavati iz Hrvatske - upozorava naš sugovornik iz HSRM-a.