Gari Cappelli nije dobio niti tri dana mira otkako je postao ministar turizma, a sektor kojim upravlja, već je na nogama. Riječ je, naravno, o najavi povećanja stope PDV-a na ugostiteljstvo s 13 na 25 posto, koja je razbjesnila ugostitelje, hotelijere, pa i sve ostale djelatnike turističkog sektora.
Njegovo prvo javno pojavljivanje bilo je prošlog tjedna na Danima hrvatskog turizma u Bolu na Braču, gdje je Cappelli najzaslužnijima u sektoru dodijelio nagrade, a dan nakon toga nastavio je prema Nerežišćima, gdje je održao radni sastanak s ministrom graditeljstva Lovrom Kuščevićem, ministricom fondova EU Gabrijelom Žalac te načelnicima i gradonačelnicima bračkih gradova i općina.
Tema je bila razvoj hrvatskih otoka, što je Cappelliju dobro znana priča, s obzirom na to da je u gotovo tri mandata vodio Mali Lošinj.
Preuzeli ste sektor od ministra Klimana koji je bio hvaljen kao najuspješniji ministar u prošloj Vladi. Zašto ste vi pogodniji za ovu Vladu?
- Predsjednik Vlade donosi odluku o članovima svojeg kabineta i za to ima sav legitimitet. Sa svojim prethodnikom dosta sam surađivao i kao gradonačelnik Lošinja na investicijskim projektima, i na izbornom programu HDZ-a za turizam. Čestitao sam mu na kvalitetnom vođenju resora u ovoj godini, a on je istaknuo da smatra da je resor u dobrim rukama. Svakako ćemo nastaviti suradnju, on će kroz Sabor sigurno dati doprinos daljnjem razvoju turizma, a ja ću kroz Ministarstvo učiniti sve da se krucijalne stvari za turizam nađu na dnevnom redu Sabora.
Spekuliralo se još 2014. godine da ćete biti ministar, ali to se dogodilo tek sada s Andrejom Plenkovićem. Zašto? S Tomislavom Karamarkom se niste slagali?
- Istina je da se o meni i tada razgovaralo kao o kandidatu za ministarsko mjesto. U tom trenutku sam i sam ocijenio da imam još nedovršenog posla kao gradonačelnik Malog Lošinja. U ovom trenutku, uzimajući u vidu da mi je treći gradonačelnički mandat bio pri kraju, osjećam se spremnim za nove izazove.
Što mislite o tvrdnjama kako je to najbolje ministarstvo jer u njemu zapravo ništa ne morate raditi, a rast se stalno generira?
- Mislim da tako mogu govoriti samo ljudi koji o turizmu ništa ne znaju ili vrlo slabo znaju. Mogu prihvatiti da se trećina pomaka odvija zbog nekih okolnosti kao što su to dobro vrijeme ili raspored praznika, međutim, tu ne govorimo o strateškim planovima ili upravljanjem razvojem. Po meni su upravo te dvije stvari ključne – strateško opredjeljenje ka razvoju turističkog sektora i kvalitetno upravljanje proizvodima i destinacijama. Rast dolazaka je evidentan, međutim, prihodi su ono na čemu treba poraditi, a tu imamo još puno prostora. Po meni bi naš cilj trebao biti rast po prihodima od turizma od 10 do 15 posto na godišnjoj bazi.
Što će biti vaši glavni projekti? Bivši ministar Kliman je uveo cro-kartice, imate li vi neki takav kapitalni plan?
- Nastavit ću planirane projekte, u konačnici CRO kartica je i projekt koji stoji u programu rada Vlade Republike Hrvatske. U fokusu će biti Zakon o turističkom zemljištu, koji nije riješen u posljednjih dvadesetak godina, a čije će rješavanje doprinijeti razvoju investicijskog ciklusa, zatim izmjene paketa zakona o turističkim zajednicama, s naglaskom na decentralizaciju odluka o određivanju boravišne pristojbe, kao i stavljanje u red cijelog privatnog smještaja, koji čini gotovo polovicu smještajnih kapaciteta Hrvatske. Također, želim osigurati rast i razvoj selektivnih oblika turizma, s posebnim naglaskom na zdravstveni turizam. Potencijalni prihod u zdravstvenom turizmu Hrvatske je milijarda eura, a današnji prihod iznosi oko 450 milijuna. To bi se moglo ostvariti uz kvalitetnu izmjenu legislative i mogućnosti financiranja kroz EU fondove. Ako bismo mogli omogućiti specijalnim bolnicama investiranje kroz prijave prema strukturnim fondovima EU, što trenutno nije moguće, oslobodili bismo potencijal od 300 milijuna eura potencijalnih investicija i otvorili 1500 radnih mjesta.
Spomenuli ste Zakon o turističkom zemljištu i stavljanje u funkciju vojne imovine. Svi ministri to najavljuju već 20 godina, no nitko to nije ostvario. Zašto mislite da baš vi hoćete?
- Zakon o turističkom zemljištu je jedan od mojih prioriteta, a jedan od prvih poteza bit će mi sazivanje radne skupine za izmjenu tog zakona. I sam dolazim iz sredine u kojoj postoje veliki problemi s nerješavanjem tog zakona i znam koliko bismo investicija oslobodili samo s rješavanjem tog pitanja.
Kako ćete riješiti gorući problem nedostatka radne snage?
- U kontaktu sam s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu uz čiju pomoć smo već krenuli s prekvalifikacijom kadrova sa Zavoda za zapošljavanje te prema sadašnjem stanju trebali bismo zadovoljiti sve potrebe za sljedeću godinu. Dugoročno je pitanje radne snage izazov s kojim ćemo se morati nositi, i to ne samo u turizmu. Uskoro bi se trebali ustrojiti i regionalni centri kompetencija, financirani iz EU fondova koji će biti centralna mjesta za cjeloživotno obrazovanje u turizmu.
U kojem smjeru treba razvijati hrvatski turizam? Treba li to biti kao na Malom Lošinju odakle dolazite?
- Mali Lošinj jedan je od kvalitetnih primjera razvoja turizma. Mjesto se razvija sinergijom javnog i privatnog sektora na način koji smo svi zajedno smatrali najprihvatljivijim za otok s prirodnim pogodnostima kakve ima i tradicijom na koju smo ponosni. Svaka druga destinacija mora odlučiti kakav turizam želi razvijati i to konsenzusom javnog i privatnog sektora. Hrvatska kao cjelina treba poraditi na kvalitetnijoj strukturi smještajnih kapaciteta, gdje hoteli čine samo 12 posto ukupnog udjela kreveta. Zato me veseli najava otvorenja 50 novih odnosno novoobnovljenih hotela u sljedećoj godini, vrijednosti oko 800 milijuna eura.
Najavili ste prilikom preuzimanja Ministarstva da treba riješiti pitanje smještaja sezonaca. Jutarnji je baš neki dan objavio njihove grozne ispovijesti, rade li inspekcije dovoljno po tom pitanju?
- Sigurno da ima takvih priča i nažalost toga ima vjerojatno u svakoj branši. Naš je zadatak da sjednemo s Ministarstvom rada i sa sindikatima i da vidimo što možemo napraviti u radnom zakonodavstvu da stvorimo kvalitetnije uvjete za rad s jedne strane. S druge strane, i poslodavcima se moraju postaviti neki uvjeti kod zapošljavanja radnika, a posebice sezonaca. Dolazi vrijeme u kojem se ne treba dopustiti niti jedna investicija ukoliko pitanje smještaja radne snage nije riješeno, posebice ukoliko se očekuje da radna snaga ne može biti samo lokalna. Posebno je taj problem izražen na otocima, ali i ne samo na otocima. Svakako ću se zalagati da u startu stvari postavimo kvalitetnije, pa da inspekcija ima manje posla.
Najavljene su promjene u vrhu HTZ-a. Ipak, treba li politika baš svaki put s izmjenom vlasti mijenjati čovjeka koji rukovodi ustanovom koja se većinom financira novcem gospodarstvenika – obveznika turističke članarine i boravišne pristojbe?
- S direktorom Ivičićem i njegovim suradnicima već sam odradio vrlo kvalitetan sastanak odmah po primopredaji vlasti. Koliko znam, gospodin Ivičić nije stranačka osoba, uostalom, bio je čelnik Hrvatske turističke zajednice i u prošloj Vladi HDZ-a i Mosta, iako je odabran tijekom Vlade SDP-HNS-IDS. Direktora odabire turističko vijeće, uskoro ću sjesti s kolegama iz “turističke vlade” pa ćemo vidjeti realizaciju programa rada od ove godine i konture plana za sljedeću godinu.
Što vam je rekao Andrej Plenković, zašto vas želi na čelu ministarstva?
- Prvenstveno zbog mojih stručnih znanja stečenih na temelju dugogodišnjeg rada na mjestu predsjednika Odbora za turizam HDZ-a i predsjednika Odbora za turizam u Hrvatskom saboru. Imam iskustva u gospodarskoj diplomaciji, ali i onog kao gradonačelnika. Lošinj je vođen na “turistički način” koji postiže odlične turističke rezultate upravo zahvaljujući sinergiji javnog i privatnog sektora koja postoji u tom mjestu.
Čitala sam u jednom tekstu da su vas nazivali “pašalićevcem”. Koliko ste si bili ili jeste dobri s Ivićem Pašalićem?
- Dugo godina sam član HDZ-a te u skladu s time poznajem niz ljudi. Mogao bih nabrojati bezbroj imena ljudi, pa tako i gospodina Pašalića. Poštujem svakoga tko je napravio projekte dobre za stranku.
Reakcije ugostitelja na povećanje stope PDV-a vrlo su negativne, kažu da je ovo udar taman kad se ugostiteljski biznis krenuo malo oporavljati. Osim toga, novi udar na njih stiže i zbog izmjena zakona u pogledu pušenja. Slažete li se vi kao čovjek iz turizma s ovim izmjenama?
- Što se tiče nepušačkih zona, vjerujem da je to pitanje upravljanja destinacijom te da će destinacije koje se za to odluče usuglasiti odluku i s turističkim vijećem u kojem se nalaze predstavnici turističkog sektora destinacija, među ostalim i ugostitelja. U pogledu razvoja turizma općenito važno je da se odluke donose u sinergiji javnog i privatnog sektora, na čemu ću inzistirati. Što se tiče PDV-a, radi se prijedlogu koji je dio kompletne porezne reforme i koji je predstavljen članovima Vlade te će svi resori dati svoje sugestije. Svakako ću sljedećeg tjedna razgovarati i sa strukovnim udrugama u turizmu i s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore te ćemo se očitovati Ministarstvu financija.
Svi se stalno pozivaju na strategiju razvoja turizma do 2020. godine, ali ona predviđa snižavanje stope PDV-a u turizmu, ne povišenje. Kako se ova odluka u to uklapa?
- Strategija razvoja turizma nije samo dokument Ministarstva turizma, već Vlade i Sabora Republike Hrvatske. Svakako bih kao ministar turizma osobno bio najsretniji kada bismo stopu i na smještaj i na ugostiteljstvo stavili na najmanju moguću. Međutim, moramo uzeti u obzir realnost hrvatskog proračuna. S druge strane, u samoj poreznoj reformi po prijedlogu Ministarstva financija, ukoliko doista dođe po korekcije stope PDV-a na ugostiteljstvo prema gore, naći će se način da se kompenzira dio sredstava.
Lošinj se danas ističe kao mjesto elitnog turizma koje diktira život na tom otoku. Ipak, mnogi su zabrinuti brzinom kojom su Rusi tamo pokupovali zemljišta i objekte. Je li im se pogodovalo?
- Na Lošinju je privatizacija objekata bila apsolutno u skladu sa zakonom. Dapače, privatizacija objekata hotela je odluka tvrtke i dioničara koji su većinom bili mali dioničari, građani Lošinja. Grad Mali Lošinj tu je u dobroj namjeri izašao u susret da kroz zakonske mogućnosti u okviru prostornog plana i razvojnih planova turizma omogući razvoj, jer je razvoj Jadranke ujedno i razvoj Malog Lošinja u turističkom smislu.
Poznajete li se s čovjekom koji stoji iza lošinjske Jadranke, Mihajlom Perenčevićem?
- Iza Jadranke stoji više ljudi, poznajem i gospodina Perenčevića i sve ostale članove Nadzornog odbora, s kojima sam imao kvalitetnu komunikaciju dok su nam predstavljali razvojne projekte Jadranke.
Mnogi ga povezuju s ruskim predsjednikom Putinom, kad ste vi s njim počeli surađivati?
- Nisu mi poznati detalji njegova poznanstva s Putinom, no znamo se već godinama. Uostalom, poznaje ga većina ljudi iz Malog Lošinja, s obzirom na to da već godinama dolazi u Lošinj na odmor, kroz sportska druženja i slično.
U kojoj je fazi projekt lošinjskog aerodroma?
- U posljednjoj fazi priprema za predstavljanje na Vladi i donošenje odluke o proglašenju strateškim investicijskim projektom za Republiku Hrvatsku. Lokacija se priprema za građevinsku dozvolu, a potrebne su još izmjene prostornog plana sa strane Grada zbog sigurnosnih razloga. Očekuje se izmjena prostornog plana do kraja 2016. godine, što će omogućiti krajem ljeta 2017. početak gradnje te u sezoni 2018. otvorenje.
Čime se bavite dok se ne bavite politikom?
- Kako je Lošinj otok vitalnosti, dok sam bio kod kuće, svaki slobodan trenutak provodio sam u sportskim aktivnostima kao što su plivanje i hodanje.
Hoćete li se preseliti u Zagreb s familijom?
- U ovom trenutku ne razmišljam o tome. Tek smo na početku mandata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....