Oko 266 milijuna dolara vrijedna je imovina koja, prema Ugovoru o pitanjima sukcesije, pripada Hrvatskoj od nekadašnje zajedničke diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ. Riječ je o 123 objekta, odnosno o zgradama veleposlanstava, konzulatima, rezidencijama, stanovima, kućama i zemljišnim parcelama.
No, kako su te procjene rađene još početkom devedesetih godina, jasno je da je danas vrijednost te imovine višestruko uvećana. Koliko točno, tek će se vidjeti jer, kako kažu u MVEP-u, tek treba temeljito procijeniti svaku nekretninu.
Naime, prema Ugovoru, udio Hrvatske u toj zajedničkoj imovini iznosi 23,5 posto, dok je udio u imovini bivše SFRJ u zlatu, drugim rezervama i udjelima, koja se čuva u Banci za međunarodna poravnanja - 28,5 posto.
- Imovina koja je dosad pripala Hrvatskoj, prema procjeni iz 90-ih, vrijedi 108 milijuna, a tu ne spadaju objekti koje dijelimo s drugim sljednicama bivše države. No, sada treba napraviti novi uvid u stanje svakog pojedinog objekta, treba obaviti primopredaje i uknjižiti vlasništvo prema propisima zemlje domaćina - rekli su u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, dodajući da treba vidjeti kolika će biti potrebna dodatna ulaganja, ali i procijeniti jesu li im neke od tih nekretnina doista potrebne.
Kad je riječ o rezidenciji na Park aveniji u New Yorku, ona je svojedobno procijenjena na 1,8 milijuna dolara, no danas prema nekim izračunima vrijedi i do 20 milijuna dolara. U MVEP-u tu rezidenciju namjeravaju prodati, kao i veleposlanstvo u Bonnu, a novac raspodijeliti na tri dijela između Hrvatske, Slovenije i Srbije. Dakle, Hrvatska bi dobila oko 7 milijuna dolara. Sudbina većine tih nekretnina, za razliku od zgrade u Beču koja je obnovljena i sada služi kao veleposlanstvo, za sada je nepoznata. Tek kad se obave primopredaje, koje još nisu zakazane, i kad Hrvatska upiše svoje vlasništvo, moći će i raspolagati tim nekretninama.
U većinu njih, da bi se uopće mogle staviti u funkciju, trebat će uložiti značajna financijska sredstva. Naime, dobar dio tih objekata zatečen je u iznimno derutnom stanju poput rezidencije u Oslu ili one u Stockholmu. Iako su postojale naznake da bi se od sredstava dobivenih prodajom zgrada u New Yorku i Bonnu mogla kupiti zgrada u Bruxellesu za smještaj hrvatskih predstavnika, čini se da će to biti težak zadatak jer bi proces mogao predugo trajati. Naime, MVEP će morati podići kredit od 11 milijuna eura za tu namjenu.
- Mi smo sad u unajmljenom prostoru koji je premalen, posebno zato jer dogodine postajemo punopravna članica i trebamo novi prostor pa je puno bolje kupiti zgradu jer rata kredita iznosi koliko i mjesečni najam, a za 15 godina bi zgrada bila naša - komentirali su u MVEP-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....