Naravno da smo ostali neugodno iznenađeni razmjerima drskosti zloupotreba pašnjaka. Nije normalno da netko dobije 3000 kuna za hektar pašnjaka na kojem stoka uopće ne pase. Našli smo gotovo 6000 hektara pašnjaka čiji vlasnici nemaju niti jedno grlo, a za što im je trebalo biti isplaćeno 17 milijuna kuna. To neću dopustiti. Nisam ja nikakav Robin Hood, ali novac mora poticati proizvodnju, a ne plandovanje - rekao je početkom ožujka ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nakon što je vidio izvještaj državnih inspektora Agencije za plaćanje u poljoprivredi, koji su otišli u nenajavljenu kontrolu korištenja pašnjaka.
Od svih prekontroliranih pašnjaka, na njih čak 50 posto naišli su na nepravilnosti. Ondje nisu bili pašnjaci, nego zapuštene površine, korisnici nisu imali niti jedno grlo stoke, ali su godinama dobivali poticaje. Dodatna kontrola otkrila je još poraznije podatke. Utvrđeno je da postoje 683 poljoprivredna gospodarstva koja u ARKOD-u (baza podataka o korištenju zemljišta) imaju upisane površine veće od jednog hektara pašnjaka, a nemaju stoku. Dakako, ako se traže potpore, ta stoka mora biti evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) koji vodi HPA. Riječ je o ukupnoj površini od 5839,85 ha pašnjaka na kojima na ispaši nikada nije bilo stoke.
Barem jedna krava
Ovi su nalazi bili motiv ministru poljoprivrede za donošenje novog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2017. godinu, u kojem stoji da su poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima evidentirane u sustavu ARKOD kao pašnjaci ili krški pašnjaci - poljoprivrednik koji traži potporu mora je održavati ispašom, i to s najmanje 0,5 uvjetnih grla po prihvatljivom hektaru pašnjaka ili 0,3 uvjetna grla po prihvatljivom hektaru krškog pašnjaka.
To konkretno znači da za isplatu potpore za pašnjake na jednom hektaru krških pašnjaka, a to su svi pašnjaci južno od Karlovca (cijela Lika, Dalmacija i otoci), mora imati na ispaši najmanje dvije ovce, dok za kontinentalne pašnjake (svi sjeverno od Karlovca) na dva hektara pašnjaka mora na ispaši biti najmanje jedna krava. Najveći broj kontrola nad tim pašnjacima bez stoke provodio se u Šibensko-kninskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Gotovo dva mjeseca nakon početka kontrola obišli smo pašnjake u Lici i Šibensko-kninskoj županiji na poziv korisnika pašnjaka koji su nezadovoljni načinom na koji se kontrole provode i pripremaju se potpisati peticiju kojom žele upozoriti javnost i Ministarstvo na nepravilnosti koje se događaju na terenu.
Posljednjih dana javlja se sve više nezadovoljnih poljoprivrednika koji ukazuju na anomalije u kontrolama krških pašnjaka koje se trenutačno provode. Stočari kojima stoka pašari na krškim pašnjacima stekli su dojam da je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Agencijom za plaćanja odlučilo iz sustava ARKOD izbaciti što više površina pod krškim pašnjacima, a time poljoprivrednike ostaviti bez sredstava potpore, bez obzira na to što većina poljoprivrednika uredno obavlja ispašu stoke na svojim pašnjacima. Među poljoprivrednicima se osjeća određena nelagoda koju potpiruju čelni ljudi poljoprivrede koji sudjeluju u kreiranju poljoprivredne politike i od kojih se očekuje da pruže ravnopravan tretman svim poljoprivrednicima. Najveće primjedbe stočari imaju na na kršenje Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi, koji navodi da se kontrola na terenu “obavlja u istoj kalendarskoj godini u kojoj su podneseni zahtjevi za potpore”, a ne retroaktivno, kako se događa na terenu. Drugi, još veći problem je promjena pravilnika u kojem je broj uvjetnih grla po hektaru povećan na 0,3 uvjetna grla po hektaru za krške pašnjake. Oni smatraju da na krškim pašnjacima nema dovoljno trave za ispašu tolike stoke, ali ipak ovih dana užurbano kupuju stoku kako bi zadovoljili i taj uvjet.
Opet novi ministar
No, ni onda neće biti sigurni hoće li dobiti potpore jer još nisu potpisali ugovore, a ni ne znaju koliko će im hektara od zakupljene zemlje ući u sustav potpora jer nisu dobili obavijesti o koeficijentima iskoristivosti pašnjaka koji se procjenjuju u agenciji s obzirom na stanje na terenu. Koeficijenti se inače kreću od 0,4 do 1, ovisno o postotcima površine travnjaka, udjela kamena...
U ovom kompliciranom sustavu obračuna poticaja teško se snalazi Ivica Ćubelić, vlasnik OPG-a iz Mazina, pokraj Gračaca, koji u zakupu ima 1000 hektara pašnjaka na kojima pašari 300 grla stoke. Sav svoj kapital koji je stekao radom u inozemstvu uložio je u ovaj posao vidjevši u njemu perspektivu. Naime, nakon što je 2015. godine Europska komisija povećala potpore za pašnjake s dotadašnjih 300 na 3000 kuna, u Lici i Dalmaciji se značajno povećao broj korisnika pašnjaka pa i time broj koza, ovaca i goveda.
Ivica Ćubelić
- Otkako sam u ovom stočarskom poslu, zadnjih petnaestak godina ni jedne godine nisu vrijedila ista pravila za pašarenje stoke. Mi nismo visokoobrazovani ljudi i ne možemo stalno pratiti te promjene pravilnika koji se mijenja kako dolazi koji ministar. Evo, tijekom zadnjih godinu i pol imali smo ih tri, a kako se čini, uskoro nam se sprema i četvrti ministar poljoprivrede. Tko zna što će on izmisliti - priča nam Ćubelić koji je u dodatnu stoku krajem travnja uložio još milijun kuna, i to u kupnju 100 goveda kako bi zadovoljio nove kriterije.
On i stočari s kojima smo razgovarali žale se kako su pašnjaci ove godine u lošem vegetativnom stanju i teško da će imati dovoljno sijena za prihranu koja traje od studenoga pa do travnja, a ove godine i do svibnja.
Pršte različita pitanja. Je li trenutačna kontrola svih pašnjaka južnije od Karlovca za 2016. u skladu s odredbama pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i AKS mjera ruralnog razvoja za 2017. godinu?
Na koji način dolazi do upisa državnog zemljišta u ARKOD sustav i tko određuje koeficijente prihvatljivosti za pojedine čestice koje se upisuju u sustav poticaja?
Jesu li poljoprivrednici ti koji uvjetuju prilikom upisa zemljišta u ARKOD sustav koeficijent prihvatljivosti za zemlju koju su uzeli u zakup od države ili stručno osposobljeni djelatnici agencije za isplatu poticaja sami donose odluku koji će biti koeficijent prihvatljivosti prilikom upisa zemljišta?
Je li moguće da stručno osposobljeni djelatnici Agencije za isplatu poticaja tumače svaki na svoj način koeficijent prihvatljivosti i što se događa kada se mišljenje djelatnika agencije razlikuje, tko snosi posljedice i odgovornost?
Jesu li Ministarstvo poljoprivrede ili bilo koja druga nadležna institucija za davanje državne zemlje u zakup unaprijed kategorizirali državno zemljište (oranica, livada, kontinentalni pašnjak, krški pašnjak, kamenjarski pašnjak i sl…), odredili unaprijed koeficijente prihvatljivosti te početnu cijenu zakupa prije davanja zemlje poljoprivrednicima u zakup?
Zbog ovih i drugih nejasnoća Ćubelić je imao i problema s nadzorom inspekcije koje kod njega utvrdila nepravilnosti, ali mu još iz agencije nije stigla obavijest kako će se to odraziti na njegove površine koje trebaju biti upisane do 15. svibnja za 2017. godinu i da bi mu se mogli isplatiti poticaji do krajnjeg roka od 30. lipnja za 2016. godinu.
- Inspektori su gledali prosjek napašenosti pašnjaka, koliko je pokošeno i koliko popašeno. Utvrdili su da nisu ravnomjerno popašene neke površine i stvarno mi nije jasno kako natjerati krave da se poredaju u kolonu kako bi ravnomjerno pasle cijele površine između kamenjara i šikara. Pokušao sam i odjaviti dio površina jer u ugovoru piše kako imam pravo odustati od dijela poticaja osim u trenutku kada je najavljena kontrola. Ali kada sam htio odjaviti, rekli su mi da nakon toga te površine neću moći više prijaviti. Nagovorili su me da odustanem od toga, a kada je došla kontrola, otišla je baš na taj pašnjak od 100 hektara - žali nam se Ćubelić.
I on zna da je bilo dosta mešetarenja s pašnjacima, procjenjuje kako u Lici ima barem 30 posto njih koji ništa ne rade, ali ubiru poticaje. I nema ništa protiv kontrola.
Ide rasprodaja
On smatra da će rezultat ovakvih uvjeta pašarenja biti “puno gladne stoke koja će lutati pašnjacima u potrazi za hranom”.
- Ovaj sustav tjera nas da rasprodamo sve ove mesne pasmine koje imamo i uzgajamo bušu kojoj treba manje trave, a država potiče njen uzgoj sa 3000 kuna - kaže Ćubelić.
- Pa što nedostaje buši? Natrpali ste na ove krške pašnjake francuske Charolais, Limousin, Angus i Simmental kojima odgovaraju kontinentalni pašnjaci s puno trave i sada se žalite?
- Nemamo mi ništa protiv buše, ali od nje, kako narod kaže, nema ni krave ni teleta, ni mesa ni juhe - zaključuje Ćubelić.
Ali se čuva tradicija i krave su prikladne za ove pašnjake pa se postavlja pitanje koji je primaran posao ovih zakupnika; čuvanje krajobraza ili prodaja mesa i teladi.
U raspravu se uključuje i Claude Jambrušić, poslovni čovjek koji je u ovaj stočarski biznis ušao prije dvije godine i danas kao investitor u četiri povezana pravna subjekta drži na različitim lokacijama oko 1000 grla stoke, ima u zakupu oko 9000 hektara pašnjaka. Za 5200 hektara lani povezani pravni subjekti su dobili 22 milijuna kuna poticaja te ostvarili pravo na subvencije iz fondova EU za kupnju mehanizacije u vrijednosti od cca 3 milijuna kuna. S obzirom na to da zakup plaća oko 2,5 milijuna kuna, čini se da je dobro prepoznao biznis u koji je uložio milijune vlastitog kapitala za kupnju stoke, uređenje pašnjaka i gradnju kućica za pastire. Svu dobit ulaže u proširenje stočnog fonda, a cilj mu je doći do 4000 grla stoke u sljedećih pet godina, ali ako se, kaže, svake godine nastave mijenjati uvjeti poslovanja, razmišlja o tome da svu stoku rasproda i ostavi pašnjake nekome tko ima strpljenja za birokratska eksperimentiranja.
Claude Jambrušić
- Zanimljiva je činjenica da je ove godine uvedena odredba koja obvezuje stočare da moraju poljoprivredne površine evidentirane u ARKOD kao pašnjake ili krške pašnjake minimalno održavati napašivanjem s najmanje 0,3 uvjetnih grla po prihvatljivom hektaru krškog pašnjaka. Prosječni godišnji broj uvjetnih grla izračunava se na temelju broja grla koje korisnik ima upisane u posjedu u Jedinstvenom registru domaćih životinja svakog prvog dana u mjesecu u kojem su grla evidentirana, i to u razdoblju od 1. listopada 2016. godine do 1. rujna 2017. godine. Stručnjaci s Agronomskog fakulteta jako su rezervirani prema takvom uvjetu te naglašavaju da se prekomjernom ispašom može narušiti prirodna ravnoteža flore, a u nekim slučajevima može doći i do devastacije okoliša, posebno na područjima dalmatinskog krša i uvjetima svih hrvatskih otoka.
U navedenom slučaju radi se o retroaktivnoj primjeni prava budući da se stanje stoke uzima u razdoblju od 1. 10. 2016. do 1. 9. 2017., a Pravilnik je stupio na snagu tek u ožujku ove godine. Stočari nisu mogli znati niti su se mogli pripremiti za preko noći nametnuti uvjet, a pola godine im je prošlo da nisu mogli ni slutiti kako im svako grlo koje posjeduju utječe na prihvatljivost pašnjaka za potporu. U načelu, radi se o grubom kršenju EU zakonodavstva koje zabranjuje vezanje uvjetnog broja grla uz površine koje se prijavljuju za potporu. I treba dodati kako EK prepušta korisniku na izbor koliko će travnjaka pašariti, koliko kositi. To kod nas nije nigdje navedeno, priča nam Claude dok putujemo iz Like do Šibensko-kninske županije gdje tvrtka Real Beef na dvije lokacije pašari oko 470 grla stoke.
Nedostaje pastirica
U Ježeviću, nadomak Peručkog jezera a blizu Vrlike i podno strmih padina Dinare, na pašnjacima stoku čuva pastir Vedran Budiša zvan Rambo. Uz nedavno uređene štale Rambo uživa u lijepoj pastirskoj kućici koju je dobio na korištenje.
Rambo nam pokazuje dnevni boravak s televizorom, opremljenom kuhinjom, lijepom kupaonicom i spavaćom sobom.
- Još ovdje nedostaje kakva dobra pastirica i sve bi bilo super. Ako ne dođe uskoro, prijavit ću se za emisiju ‘Ljubav je na selu’ - kaže nam 30-godišnji Rambo koji se pastirskog posla uhvatio nakon što je kao školovani konobar dvije godine radio na trajektu BlueLine, na liniji Split - Ancona.
- Dosadilo mi je konobariti na brodu, a pastirsko iskustvo stekao kod kuće, gdje sam imao stado od dvjestotinjak koza. Kada sam čuo da je plaća 5000 kuna plus topli obrok i uskrsnica i božićnica, nisam se uopće dvoumio. Pastirskog posla mogu se sramiti samo oni koje su tako naučili, ali već pomalo dolazi vrijeme kada će se nezaposleni iz gradova vraćati i otimati za ovaj posao. O blagu se moraš brinuti 100 posto cijelog dana i znati što im treba, pomoći kad se tele i kada im prijete vuci. Ako Bog da sreće, planiram se smiriti uz kakvu pastiricu s nekim svojim stadom - priča nam simpatični Rambo. Radni dan mu počinje u ranim jutarnjim satima, nakon kave i doručka vodi stoku na ispašu, a oko 18 sati vraća krave u štalu gdje se sparuju sa svojim telićima.
Slobodne sate krati sportskim temama, navijač je Hajduka, a trenutačno je, kaže, kao Plenkovićev glasač zabrinut zbog političke krize koju su mu smjestili bahati mostovci.
- Bilo bi im pametnije da za taj novac sagrade neku bolnicu ili školu, a ne da se opet otimaju za fotelje - ispraća nas Rambo.
Vedran Budiša
Koliko zakinutih?
Na drugoj lokaciji u Donjem Biteliću nedaleko od Sinja susrećemo i najplodnijeg bika Daga, čiji pripust ovih dana kontrolira pastir Dražen Pavić iz Sinja koji je zadovoljan poslom nakon 28 godina rada u ciglani.
Kao i u Lici, ni ovdje samoniklo bilje i trava nisu baš u vegetativnom maksimumu. Josip Ravlić, veterinar zaposlen u Real Beefu, kaže kako će pašnjaci teško izdržati povećanje stoke jer krški pašnjak nije u stanju izdržati niti jednu kravu na deset hektara u godinu dana jer krški pašnjak daje od 200 do 400 kilograma suhe tvari po hektaru godišnje, a govedo pojede otprilike 15 kilograma suhe tvari dnevno, dakle mjesečno govedu treba 450 kilograma suhe tvari za osnovne potrebe. Sezona pašarenja može trajati najviše u predjelima južne Dalmacije 150 dana, dakle pet mjeseci, što proizlazi da krški pašnjak nije u stanju izdržati uvjetovani broj grla po novom pravilniku. Ni on ne zna kako će se nadomjestiti hrana za stoku jer za ekološku proizvodnju sijeno se ne može kupovati s drugih površina.
Sjedamo opet sa stočarima i nastavljamo raspravu. Puno je nejasnoća i pitanja za koja nas mole da ih proslijedimo ministru.
Jesu li svi stočari koji su se upisali 2015. g. u sustav poticaja do danas dobili od države ugovore o zakupu državne zemlje i jesu li plaćali zakupninu u skladu s ugovorima? Ako nisu zaprimili ugovore o zakupu, molimo odgovor zašto od 2015. g. do danas ugovori nisu omogućeni i tko je kriv za to?
Na koji način i po kojim je kriterijima u pravilniku za 2017. g. određen uvjetni broj grla i postoji li studija po kojoj je tako odlučeno? Je li takva odluka u skladu s pravilnikom Europske komisije?
Kako komentirate naglu izmjenu pravilnika za 2016. godinu u ljeto 2016. po pitanju uvjetnog broja grla za ekološki uzgoj s nule na 0,5 uvjetni broj grla po hektaru zemlje? Hoće li takva izmjena rezultirati smanjenjem isplate poticaja za ekološki uzgoj za 2016. godinu s obzirom na to da niste još krenuli u isplatu istoga? Koliko će poljoprivrednika biti zakinuto radi takve nagle promjene te koliko se poljoprivrednika ispisalo iz ekološke proizvodnje radi takve nagle izmjene? Koliko ćete manje sredstava povući iz Europske unije za ekološki uzgoj goveda donošenjem odluke da uvjetni broj grla za ekološki uzgoj bude 0,5 grla po hektaru zemlje? Protivi li se to pravilniku Europske komisije?
Na rastanku ogorčeni stočari pozivaju ministra da se sam dođe u Liku i Dalmaciju uvjeriti kakvi su uvjeti pašarenja, uz poruku da im osigura jasna pravila igre i ne naziva ih kriminalcima. Noć pada nad Likom, s Velebita se čuje zavijanje vukova, stočarima se cakle oči, vrijeme je za odlazak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....