ZAGREB - Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja uspjeli su na površinu izvući ozlijeđenog hrvatskog speleologa Marjana Marovića jutros u pet sati i 23 minute, svega 26 sati od prve dojave o nesreći te desetak sati od početka transporta kroz jedan od najsloženijih speleoloških objekata u ovom dijelu Europe, priopćio je u subotu ujutro pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) Vinko Prizmić.
U akciji je angažirano oko 150 gorskih spašavatelja, a u samom jamskom sustavu, koji je bio podijeljen na tridesetak opasnih dionica, boravilo je istovremeno i po 70 spasilaca.
Oni su, podijeljeni na ekipe, odrađivali i pripremali svoje dionice. Za potrebe spašavanja bilo je nužno proširiti u živoj stijeni najuže prolaze kako bi kroz njih mogla proći nosiljka s ozlijeđenim speleologom.
Rezultat dugotrajnih napora je spašeni speleolog, ali i činjenica da je HGSS doista dokazao respektabilnu učinkovitost.
Pred spasiocima je sada još jedan težak i ne manje opasan dio posla, a to je raspremanje jame i izvlačenje više od tone užadi i druge opreme koja se je koristila u spašavanju. Očekuje se da će taj dio posla biti dovršen do kraja dana.
Speleolog Marjan Marović prošle je noći stradao u jami Kita Gaćešina na području Crnopca u južnom dijelu Velebita.
U trenutku nesreće 29-godišnji speleolog u jami se nalazio s još 14 kolega iz cijele Hrvatske. Pri dnu jame, na dubini od 520 metara, speleolog je uslijed pucanja sidrišne pločice "proklizao" po užetu i pao te zadobio ozljede zbog kojih nije u mogućnosti samostalno izaći van. Unesrećeni se nalazio 200 metara dublje nego što je to bio slučaj u prošlogodišnjoj akciji spašavanja te nekoliko tisuća metara udaljeniji.
Spašavanja iz takvih složenih speleoloških zahtijeva velik broj visoko specijaliziranih spašavatelja. Za slične nesreće u svijetu angažira se po nekoliko stotina spasioca te izvlačenja znaju trajati danima.
Prema podacima Hrvatske gorske službe spašavanja, jamski sustav Kita Gaćešina duljine je 22.767 m, a dubina je 665 metara.
Radi se o najvećem spiljskom sustavu u Dinaridima. Od prošle godine po duljini je premašila poznatu Postojnsku jamu i najdulja je u regiji. Upravo zbog još neistraženih mogućnosti, vrlo je poželjno mjesto mnogih speleologa koji u svojim neprestanim istraživanjima otkrivaju nove kanale i vertikale.