ZADAR - 'Ovo je danas najstariji crtež u Hrvatskoj! Na prvi pogled izgleda jednostavno, a sam predmet neugledan, ali njegova znanstvena vrijednost je velika' - kazao je blago uzbuđenim glasom mr. sc. Dario Vujević, voditelj arheoloških istraživanja u pećini Vlakno na Dugom otoku gdje je tim stručnjaka Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru nedavno pronašao pravu arheološku senzaciju: komad kremenog oblutka s dijelovima urezanog crteža od prije 15.000 godina , što je najstariji umjetnički predmet u Hrvatskoj.
Sličnih primjera ljudskih crteža iz razdoblja gornjeg paleolitika kod nas do sada nije bilo pronađeno, a jedini sigurni nalaz umjetnosti bila je figura konja iz Vele spilje na Korčuli datirana u vrijeme oko 14.000 godina prije Krista.
Najstariji sličan nalaz iz Hrvatske su koštane pločice iz Šandalje II s nizom ureza, ali su i one n ekoliko tisuća godina mlađe od nalaza iz pećine Vlakno.
- Urezi u kremenom oblutku napravljeni su namjerno i dio su većeg prikaza za kojeg još uvijek ne znamo što predstavlja. Ulomak je dugačak 4,5 i širok 1,5 centimetara, bio je dio većeg kremenog oblutka koji se slomio na nekoliko mjesta zbog izlaganja vatri. Sadrži niz okomitih i dva paralelna ureza koji se nastavljaju izvan ulomka. S obzirom na raspored linija definitivno nije riječ o prirodnim već namjernim urezima, a poznato je koliko su urezi u kremen, kao jedan od najčvršćih prirodnih materijala, teški - naveo je Vujević ističući da pronalazak ovakvog predmeta potvrđuje kako pojava kipića iz Korčule nije slučajnost i da su ljudske zajednice na području Hrvatske, unatoč tome što nema tragova grandiozne umjetnosti kao što su zidne slikarije iz pećina Španjolske i Francuske, pokazivale interes za umjetnost još od paleolitika.
Polupećina (ili abri) Vlakno nalazi se na središnjem dijelu Dugog otoka između mjesta Luke i Savra, sto metara u zaleđu uvale Šipnata, na 30 metara nadomorske visine.
Pećinu je 2003. otkrio tadašnji student arheologije Mate Parica prilikom rekognosticiranja toga dijela Dugog otoka zapazivši u njoj dubok kulturni sloj.
Prva istraživanja započela su 2004. pod vodstvom prof. dr. Zdenka Brusića koji je na dubini od jednog i pol metara pronašao ostatke školjki, rakova, sipa, ribljih drača (orade) i kostiju velikih sisavaca te 16 kilograma ulomaka različitog kremenog i koštanog alata starog između devet i deset tisuća godina.
Treća kampanja sistematskih istraživanja predvođena Darijom Vujevićem i znanstvenim asistentom Matom Paricom započela je u travnju, a iskapanja su vođena na dubini preko dva metra.
- Vjerujem da će sljedeća istraživanja koja namjeravamo nastaviti na jesen dati još više podataka o samom nalazištu. Želimo se spustiti još niže, u slojeve stare između 30 i 40 tisuća godina gdje bi možda mogli pronaći i tragove neandretalca. Što nije nemoguće jer do sada su istražena samo četiri metra četvorna unutrašnje površine pećine u kojoj se očito povremeno živjelo od ledenog doba - kazao je Brusić upozorivši da je nastavak istraživanja doveden pod znak pitanja zbog nedostatka sredstava.
- Od lokalne zajednice nismo ništa dobili, a trebalo bi urediti barem pristupne puteve do pećine koja je sama po sebi dovoljno atraktivna - smatra Brusić.
Starost oblutka potvrđena testiranjem na Floridi
Metoda određivanja starosti Starost pronađenog ulomka kremena s crtežom određena je na Floridi u Sjedinjenim Državama metodom radioaktivnog ugljika C14.
Datacija sloja na preko dva metra dubine potvrđena je u posebnim laboratorijima u Njemačkoj te analizom sloja tefre - finog pješćanog materijala u debljini između pet i sedam centimetara - na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu.
Analiza tefre pokazala je da se radi o ostatku vulkanskog pepela, sloju tzv. žutog napuljskog tufa, starog oko 15.000 godina, što odgovara vremenu erupcije kompleksa vulkana na Flegrejskim poljima pokraj današnjeg Napulja.
U erupciji koja se dogodila oko 14.900 godine prije Krista sudjelovalo je devet vulkana, a vulkanska prašina je prekrila područje od jugoistoka Europe do Ukrajine.
Pronađene najstarije kosti psa i zub čovjeka
Osim brojnih ulomaka kremena, ostataka koštanog alata ukrašenog urezima, nakita od puževa, školjaka i zubi crvenog jelena, u sloju starom 9000 godina pronađene su i kosti psa, najstarije poznate kod nas, pa se pretpostavlja da je već tada bio pripitomljen.
Od ljudskih ostataka za sada je pronađen samo jedan zub čija se starost još uvijek utvrđuje u Zagrebu, ali je definitivno mlađi od pronađenog crteža.
Arheolozi: Popis zaslužnih
Uz Darija Vujevića, Matu Paricu i Zdenka Brusića sa Sveučilišta u Zadru, u iskopavanjima u pećini Vlakno sudjelovali su arheolozi Nikola Vukosavljević, Vedrana Glavaš, Mario Radaljac i Marko Meštrov.
Istraživanja financira Ministarstvo znanosti u sklopu projekta profesora Brunislava Marijanovića i Zdenka Brusića.