S velikim nestrpljenjem očekivao se susret finske premijerke Sanne Marin, koju u utorak u 15.30 sati treba primiti hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je u više navrata otvoreno rekao da bi trebalo uvjetovati ulazak Finske (i Švedske) u članstvo NATO-a izmjenom izbornog zakona u BiH.
Premijerka Sanna Marin trebala bi nakon toga otići na sastanak s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je zdušno i žustro od prve najave podržavao ulazak Švedske i Finske u NATO. I kritizirao predsjednika zbog njegova stava.
U ponedjeljak su u Bruxellesu, pod okriljem Sjevernoatlantskog saveza, održani novi pregovori Finske, Švedske i Turske. Usporedo s pregovorima u Bruxellesu, premijerka Marin krenula je na brzu turneju po Zapadnom Balkanu. Posjetila je u ponedjeljak Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, a u utorak Albaniju i Hrvatsku. Na Vladinu Twitteru precizno je definirano da je glavni cilj posjeta finski zahtjev za pristupanje Savezu i utjecaj te odluke na jačanje sigurnosti NATO-a.
Vlada u Helsinkiju zaključila je da bi ipak bilo dobro, na najvišoj razini, još jednom potvrditi da neka od zemalja Zapadnog Balkana, koje i nisu poznate po držanju zadane riječi, ne bi u presudnom trenutku iskočila s nekim od dodatnih uvjeta za prijem Finske u NATO u slučaju da se spor s Turskom riješi. Nakon što je Ukrajina dobila status kandidatkinje za članstvo u EU, ne treba isključiti mogućnost da Podgorica uvjetuje ubrzanje svojih pregovora, a Skoplje i Tirana početak pregovora o članstvu u EU davanjem podrške finskom članstvu u NATO-u. Morali su tako razmišljati u analitičkim centrima finske vlade. I sad rečenica koja nije seksistička, nego je posljedica dobrog razumijevanja mehanizma razmišljanja balkanskih macho lidera u Helsinkiju: poslali su im premijerku, a ne predsjednika, kako bi ih prisilili da pokažu kakvi su kavaliri i što li već jer ne mogu ženi, mladoj, krhkoj, lijepoj reći da je neće podržati. Vidljivo je to na fotografijama sa sastanaka.
Priopćenje iz Helsinkija govori, pak, da će se u Zagrebu, osim o NATO-u, govoriti i o temama za sastanak Europskog vijeća krajem tjedna. Prije nego što Vijeće počne, održat će se sastanak s predstavnicima Zapadnog Balkana.
I sad slijedi logično pitanje: zašto gospođa Marin nije otišla i u Ljubljanu koja je najavila da će tražiti davanje kandidature BiH? Zato što u našoj susjedi, ozbiljnoj zemlji, nitko niti u jednom trenutku nije doveo u pitanje finsko članstvo u NATO-u. Predsjednik Milanović jest i finska premijerka želi se još jednom, tête-à-tête, uvjeriti da taj balkanski macho više neće deklaratorno uvjetovati finsko članstvo.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto (Zeleni) rekao je za yle.fi da je teško predvidjeti što će se dogoditi tijekom nastavka pregovora, ali ne misli da je izgledno da bi Turska uklonila prepreke njihovu članstvu prije summita NATO-a u Madridu 29. i 30. lipnja. Glavni je problem i dalje pitanje odnosa dviju nordijskih država prema skupinama koje Ankara smatra terorističkima, a među kojima nisu samo kurdske jer je Turska rekla da je sporna i podrška organizaciji FETO, koju vodi propovjednik Fethullah Gülen, bivši saveznik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Koju gotovo nitko ne smatra terorističkom, za razliku od Kurdske radničke partije (PKK).
Iz ureda finskog predsjednika Saulija Niinistöa objavili su da je u Bruxellesu postignut napredak na određenim područjima, ali je put do sporazuma na drugima još dug.