Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) pokreću združeni sveučilišni diplomski studij biomedicinsko inženjerstvo, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Uz FER kao nositelja studija i FSB kao partnera, u izvođenju programa sudjelovat će i nastavnici Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Studijski program, konkurentan odgovarajućim studijima drugih svjetskih sveučilišta, traje dvije godine, a završava stjecanjem 120 ECTS bodova te obranom diplomskog rada.
Tržišna vrijednost
Prema riječima voditelja studija, akademika Svena Lončarića, tržišna vrijednost biomedicinskog inženjerstva u EU iznosi 110 milijardi eura s gotovo 650 tisuća zaposlenih u oko 26 tisuća kompanija, što pokazuje značaj biomedicinskog inženjerstva.
- Znanstvena zajednica u Hrvatskoj drži korak sa svjetskim istraživanjima u području biomedicinskog inženjerstva, no dosad u Hrvatskoj nije bilo moguće steći kvalifikaciju biomedicinskog inženjera. Uvođenje prvoga diplomskoga studija stavlja Hrvatsku uz bok drugih EU i svjetskih zemalja sa takvim studijima. Novi diplomski studij pružit će strukturirano obrazovanje i specijalizaciju stručnjaka koji su ključni za budućnost hrvatskog zdravstva, objasnio je voditelj studija.
Kako je poručio Sven Lončarić, starenje stanovništva i sve ozbiljnije kronične bolesti, kao i rastući troškovi zdravstvenih sustava, postaju globalni izazov. U Europi trenutačno postoji oko 300 studijskih programa iz biomedicinskog inženjerstva, otprilike svaki drugi je na razini diplomskog studija, a njih 67 posto kreirano je u posljednjih 18 godina. Među obaveznim predmetima na novom studiju u Hrvatskoj su i bioinformatika, fiziologija i anatomija, norme i regulative medicinskih proizvoda. Budući sveučilišni magistri inženjeri biomedicinskog inženjerstva zapošljavat će se u poduzećima koja se bave razvojem, prodajom i podrškom biomedicinskih proizvoda te u privatnim i javnim zdravstvenim institucijama.
Dekan FER-a Vedran Bilas izjavio je na konferenciji za novinare kako je riječ o velikom koraku za biomedicinsko inženjerstvo u Hrvatskoj, a kvalitetu programa jamči višedesetljetno iskustvo FER-a i FSB-a u istraživanju i nastavi u ovom području, kao i suradnja s Medicinskim fakultetom. – Riječ je o puno uloženog truda u ovo područje, za kojega se nadamo da će predstavljati zamah u kreiranju novih radnih mjesta, dodao je Bilas, naglasivši važnost suradnje inženjera i liječnika.
Kako je objasnio dekan FSB-a Zdenko Tonković, novi diplomski studij biomedicinskog inženjerstva osmišljen je kako bi studentima pružio suvremeno obrazovanje koje integrira inženjerske principe s medicinskim znanjima.
Nužna karika
Prema riječima akademika Davora Miličića, dopredsjednika HAZU-a, biomedicinski inženjeri karika su koja nedostaje u hrvatskome zdravstvu, posebice u sveučilišnim klinikama.
- Takvi inženjeri trebali bi postati važni sudionici interdisciplinarnih timova u sustavu zdravstva, zajedno s liječnicima i ostalim zdravstvenim djelatnicima. Time ćemo ostvariti bitan iskorak u unaprjeđenju struke i znanosti u hrvatskoj medicini i biti spremni na izazove koje donosi budućnost – još veća tehnologizacija, primjena robotike, umjetne inteligencije i biotehnologije, a sve to zbog racionalne i uravnotežene primjene novih tehnologija, s jedinim ciljem - promicanja zdravlja i što bolja dijagnostika i liječenja građana, izjavio je Miličić.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić poručio je kako su biomedicinski inženjeri vrlo važne karike u modernim zdravstvenim sustavima na više razina pa novi združeni diplomski studij predstavlja "jako dobru praksu na Sveučilištu".
Prva generacija studenata bit će upisana u akademskoj godini 2024./2025, a upisna kvota ove godine iznosi 30 studenata.