VLADA VS. PANTOVČAK

Evo što piše u dokumentu koji će potpisati Plenković i Zelenski. Hrvatski premijer ovo nije želio, a za sve je kriv Milanović

Što je to predsjednik RH Zoran Milanović spriječio?

Volodimir Zelenski

 Levine/washington Post/sipa Press/profimedia

U kontekstu sukoba Banskih dvora i Pantovčaka oko toga koliko daleko Hrvatska treba ići u potpori Ukrajini pojavila se informacija da će Hrvatska tijekom posjeta Volodimira Zelenskog Dubrovniku potpisati "nepotpuni sporazum" s Ukrajinom na tragu deklaracije G7 podrške Ukrajini iz srpnja 2023. godine.

Prema informacijama iz Vlade RH, Hrvatska će potpisati krnji sporazum zbog toga jer se predsjednik RH Zoran Milanović protivio da se Hrvatska pridruži deklaraciji.

Prema informacija iz Banskih dvora, Hrvatska će potpisati sporazum s Ukrajinom za nastavak pružanja humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina, ali ne uključuje vojnu ili sigurnosnu podršku.

Podsjetimo stoga što je to potpisano u srpnju 2023. godine, a što Vlada RH navodno nije potpisala jer se predsjednik Zoran Milanović protivio.

Radi se o Rezoluciji za pomoć Ukrajini iz srpnja 2023. odnosno dokumentu poznatom pod nazivom "Ukraine Compact", koji težište stavlja upravo na sigurnosnu i vojnu pomoć Ukrajini.

Na službenim stranicama EU pod rubrikom "European Neigbourhoud and Enlargement Negotatiotions" članak "Ukraine Compact" opisuje svrhu i smisao rezolucije, odnosno govori što Zoran Milanović nije smatrao mudrim potpisati.

Donosimo informacije o sadržaju dokumenta za koji Milanović nije želio da ga Hrvatska potpiše:

Podržati trenutačne obrambene i sigurnosne potrebe Ukrajine, uključujući kontinuiranu pružanje sigurnosne pomoći i obuke, modernu vojnu opremu te industrijsku i ekonomsku podršku obrambenom sektoru, kroz bilateralne suradnje i postojeće multilateralne mehanizme, uključujući Skupinu za obrambene kontakte s Ukrajinom (UDCG) i njezine koalicije kapaciteta, NATO-ovu sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) te EU-ovu vojnu misiju potpore Ukrajini (EUMAM Ukraine).

Ubrzati napore u izgradnji buduće ukrajinske vojske koja će zadržati vjerodostojne obrambene i odvraćajuće kapacitete, uključujući sazivanje ministara obrane u roku od 6 mjeseci kroz UDCG radi pregleda i odobrenja planova razvoja snaga do 2027., koje su pripremili čelnici Koalicija kapaciteta — svaka potpisnica Compacta — u suradnji s NSATU-om i EUMAM-om, s ciljem daljnjeg jačanja tih snaga u 2030-im godinama.

U slučaju budućeg oružanog napada Rusije na Ukrajinu nakon završetka trenutnih sukoba, hitno i kolektivno sazvati najviše razine vlasti kako bi se odredili odgovarajući sljedeći koraci u potpori Ukrajini dok ostvaruje svoje pravo na samoobranu, kako je utvrđeno člankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, uključujući pružanje brze i stalne sigurnosne pomoći te nametanje ekonomskih i drugih sankcija Rusiji.

Namjeravamo održati te obveze s nepokolebljivom odlučnošću koristeći multilateralnu sigurnosnu arhitekturu koja podupire Ukrajinu, u skladu s našim nacionalnim zakonima te sigurnosnim i obrambenim politikama. Potpisnice ovog Compacta planiraju provoditi ove obveze dok Ukrajina nastavlja put prema budućem članstvu u EU, NATO-u i širem euroatlantskom zajedništvu.

Originalno su ovaj tekst potpisali lideri Sjedinjenih Američkih Država, Belgije, Kanade, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Islanda, Italije, Japana, Latvije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Španjolske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno s predsjednikom Europskog vijeća, predsjednicom Europske komisije i predsjednikom Ukrajine te su poručili kako pozdravljaju "sigurnosne sporazume i dogovore koje je 20 zemalja i Europska unija (EU) sklopilo s Ukrajinom u okviru Zajedničke deklaracije o podršci Ukrajini (Zajednička deklaracija), objavljene na marginama summita Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Vilniusu 2023. godine". Pozdravili su i "…sve preostale potpisnike Zajedničke deklaracije koji će uskoro finalizirati svoje sigurnosne sporazume i dogovore s Ukrajinom".

Zaključak je ovog dokumenta da je "da je sigurnost Ukrajine ključna za sigurnost euroatlantske regije i šire te namjeravamo podržavati Ukrajinu sve dok ne prevlada nad ruskom agresijom".

Poznato je, primjerice, da je mađarski premijer Viktor Orbán kritizirao dokument "Ukraine Compact", ali protiv njega na razini EU nije uložio veto jer se bojao sankcija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2024 09:17