Zašto dolazi do ovakvih oluja u Zagrebu, je li to prirodna pojava, kakve veze ima s klimatskim promjenama i kakvo nas vrijeme očekuje do kraja stoljeća? Pretežito sunčano, s toplinskim udarima?
Novinar Filip Pavić i Ivan Güttler, klimatolog i zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a, u novoj epizodi podcasta "Na aparatima" razgovaraju o oluji u Zagrebu, klimatskim promjenama, kako ćemo zbog ekstremne vrućine živjeti 2050., ali i kako podnosi uvrede na društvenim mrežama i što misli o ljudima koji ne vjeruju klimatolozima i prognostičarima, ali vjeruju u HAARP.
- Oduvijek su postojali takvi ljudi, govore nam da smo ‘klimavci‘, ‘histeričari‘, žao mi je što se često dobra rasprava uguši u tome. Biti skeptičan je zdravo, no poricatelji koji govore ‘lažeš, tko vas plaća‘, s takvima je teško raspravljati - kaže Güttler.
Sad, jesu li prognostičari mogli predvidjeti dolazak ovakve oluje, koliko bi nam koristio sustav upozorenja SMS-om koji je, kako smo doznali, plaćen milijune, ali nije funkcionalan, ali i što možemo napraviti da spriječimo dizanje temperature za 3 stupnja Celzijeva globalno - pogledajte u cijeloj epizodi na YouTube kanalu Jutarnjeg lista.
Prema njemu, znanstvena je činjenica da se svijet zagrijava za trećinu stupnja svakih deset godina. Pritom, klimatske promjene omogućavaju učestalost toplinskih valova koje smo imali u Zagrebu proteklih tjedana. Sve više toplinskih anomalija, odnosno ljetnih tjedana s više od 40 stupnjeva Celzijevih, dovodi i do razornih oluja.
- Atmosfera je sve toplija, a naša mjerenja kažu da ćemo imati 20 posto više vodene pare u budućnosti. Zbog toga onda nastaju ovakvi fenomeni poput ovoga u Zagrebu. Moglo bi ih biti sve više u budućnosti, premda zasad još nemamo jasne trendove - kaže Güttler.
U Zagrebu je, veli, zapravo bila riječ o više oluja povezanih u jednoj. Veličina oblaka bila je 200 kilometara, a gibao se 70 kilometara na sat.
- Ovo je definitivno bila među najjačim olujama u Zagrebu. Izmjerili smo na istoku brzinu vjetra od 180 kilometara na sat. Toliko je bio jak da su se potrgale sprave za mjerenje brzine vjetra. To je, dakle, na granici s orkanskim vjetrom. No, ovo je bio prirodni fenomen, to nastaje i u drugim dijelovima svijeta - ističe.
Što se klimatskih promjena tiče, svijet je danas topliji za 1,2 stupnja Celzijeva u prosjeku u odnosu na prije stotinu godina. Do kraja stoljeća, kaže Güttler, temperatura bi mogla porasti za 3 stupnja.
- Porast od 1 stupnja možemo preživjeti, ali 3 stupnja, to će biti problem. U jednom trenutku situacija puca. Moglo bi se dogoditi da ljudi neće moći raditi vani čak 300 dana godišnje, da bude takva kombinacija temperature i razine vlage, da ljudi u tim uvjetima neće moći obavljati funkciju znojenja nužnu za hlađenje tijela - govori.
Odrazit će se to i na turizam. Sad već imamo situaciju da ljudi ljetovanje provode u apartmanu pod klima uređajem.
- Sad imamo tri ili četiri toplinska udara, ali što kad ćemo ih ljeti imati sedam ili osam? To će morati utjecati na način ljetovanja. Vjerojatno će rast popularnost Gorskog kotara, a proljeće i jeseni će biti najpopularnije vrijeme odlaska na more - prognozira.
Podcast "Na aparatima" bavi se temama budućnosti, tehnologije i društva. Cijelu epizodu pogledajte na YouTube kanalu Jutarnjeg lista.