POTVRDA IZ BURUXELLESA

EUROPSKA KOMISIJA POTVRDILA'Hrvatska polako izlazi iz recesije, ali zabrinjava nas javni dug koji jeu pet godina narastao za 30 posto!

Ipak, loše po Hrvatsku je da će i dalje deficit biti izuzetno visok, daleko od ciljeva koje je zadala EU
Zagreb, 271114.Sabor, Markov trg.U Saboru RH jutros je zapocela redovna sjednica Sabora na kojoj su bili i predsjednik Vlade Zoran Milanovic, te ministar financija Boris Lalovac.Na fotografiji: Zoran Milanovic, Boris Lalovac.Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
 Tomislav Kristo / CROPIX

Europska komisija danas je potvrdila da će Hrvatska ove godine izaći iz recesije u kojoj je bila više od šest godina. Najnovijim proljetnim prognozama koje je danas objavila Komisija se predviđa da će Hrvatska ove godine zabilježiti simboličan gospodarski rast od 0,3 posto. Iako će ta stopa rasta biti najniža od svih država EU, uz Finsku, ako se izuzme Cipar koji će ostati i dalje u recesiji, Komisija smatra da je to ipak dobra vijest.

Kao razlog za prognoziranje rasta Komisiji vidi povećanu vanjsku potražnju i gospodarski rast kojeg bilježe glavni trgovinski parteri Hrvatske.

Razlog zašto će rast biti tako ograničen vidi u nedostatku investicija i u slabom korištenju Europskih fondova.

Hrvatska će ove godine imati rast od 0,3 post a veći rast će imati sljedeće godine kada bi, ako se ostvare predviđanja Europske komisije, trebala imati rast BDP-a od 1,2 posto, zahvaljujući očekivanoj boljoj apsorpcijom EU fondova.

Ipak, loše po Hrvatsku je da će i dalje deficit biti izuzetno visoki daleko od ciljeva koje je EU zadala. Ove godine će tako Hrvatska imati deficit od 5,6 posto a sljedeće godine 5,7 posto.

Još je gore sa javnim dugom koji raste brže nego što je Komisija ranije očekivala. Hrvatska će ove godine imati javni dug od preko 90 poto BDP-a dok će sljedeće godine to biti 93,9. Usporedbe radi 2011 Hrvatska je imala javni dug od 63,7 posto što znači da je za pet godina, dakle krajem sljedeće godine, javni dug rasti za čak 30 posto.

Sa ovakvim slabim rastom Hrvatska neće značajno smanjiti nezaposlenost. Ona će ipak pasti ove godine na 17 posto a sljedeće na 16,6 posto. Međutim neće rasti broj zaposlenih jer će zaposlenost stagnirati. Pada će I investicije ove godine za -1,8 posto a one bi trebale rasti tek sljedeće godine za 1,6 posto.

Najveću stopu rasta će ove godine imati Irska I Malta sa 3,6 posto, zatim Luxembourg sa 3,4 i Poljska 3,3 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:12