Europska komisija u četvrtak je objavila da je Hrvatska u četiri slučaja povrijedila europsko zakonodavstvo te je zbog toga opomenuta. Hrvatska je tako opomenuta zbog nepravilnog prenošenja određenih elemenata Direktive EU o borbi protiv terorizma u svoj Kazneni zakon, zbog nedostataka u vezi s europskim uhidbenim nalogom, nepoštivanja odluke Suda Europske unije te nepravilnog prenošenja Direktive o sustavima osiguranja depozita.
Hrvatskoj tako, zajedno s Austrijom, Finskom i Luksemburgom, prijeti otvaranje prekršajnog postupka jer od 2017. nije pravilno primijenila Direktivu o suzbijanju terorizma. Direktivom su definirana kaznena djela terorizma. To uključuje i putovanje u inozemstvo s ciljem počinjenja terorističkog akta, povratak na teritorij EU ili putovanje unutar Europske unije radi terorističkih aktivnosti, obučavanja terorista ili financiranja terorističkih aktivnosti. Ta pravila predviđaju i posebne odredbe za pomoć žrtvama terorizma od strane profesionalnih specijaliziranih službi.
Kazneni zakon 2018.
Sve su te odredbe države članice trebale ugraditi u svoje kaznene zakone, a rok je bio 8. rujna 2018. godine. Hrvatska je u traženom roku pristupila izmjeni Kaznenog zakona i 2018. u njega ugradila izmjene koje su tražene. Tadašnjom je izmjenom u Kazneni zakon uneseno da je počinitelj terorističkog djela i onaj tko vrbuje drugoga da se pridruži terorističkoj organizaciji, onaj tko daje upute o izradi ili uporabi eksploziva te osobe koje potiču na izvršenje terorističkog čina ili pohađaju obuku.
Revolt u Austriji
U zakon je tada uvedeno i novo kazneno djelo - putovanje u svrhu terorizma te financiranje terorizma kada počinitelj daje ili prima sredstva s ciljem da se ona koriste ili znajući da će se ona koristiti izravno ili neizravno za počinjenje terorističkog djela. Također je izmjenom zakona znatno proširena definicija žrtve terorističkog napada: dotad je to bila samo osoba koja je direktno pretrpjela štetu u napadu, a sada se žrtvom napada smatraju i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena napadom.
No, očito, prema mišljenju Europske komisije sve to nije napravljeno dovoljno kvalitetno. Hrvatska sada ima rok od dva mjeseca odgovoriti svojim argumentima na primjedbe Europske komisije, što je tek prvi korak u dugom postupku o povredi prava Europske unije. Za razliku od hrvatske, austrijska oporba je već digla veliku buru oko ove opomene Austriji iz Bruxellesa.
"Austrijski građani zaslužuju najveću zaštitu od terorizma. Skandal je što Austrija od 2017. godine ne uspijeva provesti Direktivu EU. Od iznimne je važnosti da ministar unutarnjih poslova i ministrica pravosuđa objasne kako je moglo doći do ovakvog propusta vlade", istaknuli su već jučer predstavnici austrijskih socijaldemokrata.
Europska komisija uputila je Hrvatskoj službenu opomenu i zbog nepoštivanja okvirne Direktive o otpadu i nepostupanja prema presudi Suda Europske unije. Riječ je o slučaju odlaganja opasnog otpada na lokaciji Biljane Donje gdje je još od 2010. godine odloženo oko 140.000 tona troske za koju je Sud Europske unije utvrdio da je otpad i Hrvatsku osudio da ga nije zbrinula te da ugrožava živote ljudi i okoliš. Očitovanje Hrvatska sada ima priliku očitovati se o ovoj opomeni nakon čega Komisija može predmet vratiti Sudu koji može odrediti financijsku sankciju Hrvatskoj jer nije postupila ni prema direktivi, ni prema presudi Suda još od svibnja 2019. godine.
Riječ je o otpadu koje je nastao od svibnja 2010. do veljače 2011. godine kada se čistila propala šibenska tvornica TEF. Posao zbrinjavanja otpada dobila je tvrtka MLM Group-Zagreb d.o.o. koja je temeljem privremene dozvole unajmila privatnu parcelu u Biljanima Donjim te na nju dovezla 140.000 tona treske. Oni su otpad planirali koristiti u građevinarstvu, ali u tome nisu uspjeli. Da stvar bude još bolja, Ministarstvo zaštite okoliša je 2015. godine utvrdilo da je riječ o otpadu, a tri godine poslije Ministarstvo graditeljstva utvrđuje da je riječ o mineralnoj sirovini čiji je vlasnik država.
Iako su tijekom svih ovih godina stručna tijela napravila brojne analize sastava ovog materijala, Ministarstvo graditeljstva potrošit će još 425 tisuća kuna kako bi dokazalo da Ministarstvo zaštite okoliša i Sud Europske unije nisu u pravu kada tvrde da je riječ o otpadu.
Novi natječaj
U srpnju je Ministarstvo graditeljstva objavilo natječaj na kojem traži "vještačenje uporabe talioničke troske u građevinarstvu odložene u Biljanima Donjim".
U tehničkoj specifikaciji od ponuditelja se traži da utvrdi može li se ovaj materijal koristiti u proizvodnji betona i asfalta. Iako je to već učinjeno, traži se novo geodetsko mjerenje kako bi se utvrdila točna količina materijala jer u Ministarstvu procjenjuju da ga ima 76.000 kubnih metara. Također se traži ispitivanje prisutnosti radioaktivnosti i drugih opasnih tvari. Rok za taj posao je devet mjeseci.
