EUROPA HRVATSKOJ 'Imate puno sudaca, a jako loše pravosuđe'

Hrvatsko pravosuđe i dalje je jedno od najneučinkovitijih u EU, iako se postupno popravlja posljednje tri godine, djelomično i zato što se uzimaju u obzir preporuke Europske unije. Vidljivo je to iz izvješća Europske komisije o ljestvici učinkovitosti pravosuđa u državama članicama koje je jučer u Bruxellesu predstavila Vera Jourova, povjerenica za pravdu, potrošače i spolnu jednakost. Na predstavljanju spomenutog izvješća ponovila je izjavu koju je prošle godine dala njena prethodnica Viviane Reding da je “zakašnjela pravda uskraćivanje pravde” te upozorila na problem predugog trajanja predmeta pred sudovima, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim državama. Hrvatsko bi sudstvo trebalo biti puno efikasnije kada se uzme u obzir činjenica da, uz Sloveniju, imamo najviše sudaca po glavi stanovnika.

Pritisak na članice

Prema podacima za 2014. i 2015. godinu, Hrvatska ima 44 suca na 100.000 stanovnika, a parnice, građanske i trgovačke, rješavaju se u prvom stupnju u prosjeku u roku od 386 dana. Iako je to značajan pomak, jer nam je 2010. za takve parnice trebalo 462 dana, Hrvatska je i dalje među najslabijima u EU po učinkovitosti pravosuđa.

U Danskoj se, primjerice, takvi sporovi rješavaju u prosjeku 200 dana brže nego u Hrvatskoj, iako ta država ima 6,3 suca na 100.000 stanovnika, znači ima sedam puta manje sudaca po broju stanovnika nego Hrvatska. Što se tiče izdvajanja iz proračuna za sudstvo, Hrvatska je otprilike u sredini s izdvajanjima od oko 42 eura po glavi stanovnika.

Hrvatska najmanje odvaja iz proračuna za pravnu pomoć građanima, a naši suci najmanje sudjeluju u uvježbavanju EU prava, iako je to vjerojatno i zbog činjenice da smo tek 2013. ušli u EU.

Zanimljivo je da se Hrvatska našla na vrhu ljestvice po iskorištenosti alternativnih mehanizama u rješavanju sporova, što EU već dugo preporučuje jer smatra da se ti mehanizmi izvan sudskih nagodbi premalo koriste u državama članicama. Hrvatska je, vidljivo je iz ljestvice, gotovo jednako koristila ove mehanizme za rješavanje građanskih i trgovačkih sporova te radnih i potrošačkih sporova.

- Ovi postupci mogu pomoći stranama da brzo dođu do rješenja, osnažiti kulturu u kojoj nema dobitnika i poraženih, što može pomoći da dođe do stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja, povećanja investicija i gospodarskog rasta - smatraju stručnjaci Europske komisije. Hrvatska je još uvijek na začelju po percepciji neovisnosti sudstva, a od država EU lošije stoje samo Bugarska i Slovačka. Iako je povjerenje malo poraslo u odnosu na ranije, još uvijek je Hrvatska po broju građana koje smatra da je sudstvo neovisno tek na 100. mjestu na svijetu od 144 države koje su obuhvaćene istraživanjem.

Povjerenica Jourova rekla je da su preporuke koje je dala Europska komisija prošle godine pomogle i Hrvatskoj i drugim državama. Na pitanje Jutarnjeg lista bi li Komisija trebala imati mehanizme pritiska na države članice, pa i sankcioniranja, rekla da je “uvijek dobro imati mehanizme pritiska”, ali da zasad ne razmišlja o mogućim instrumentima sankcija jer te države same znaju da bez učinkovitog pravosuđa neće moći računati na veće investicije i gospodarski rast.

Strah investitora

Povjerenica Jourova upozorila je na velike razlike između država članica te naglasila kako bi neke države trebale više iskoristiti prednosti informatizacije za rješavanje sporova putem interneta. Stručnjaci Europske komisije još su jednom upozorili da je u Hrvatskoj sporost sudstva jedan od razloga lošeg poslovnog okruženja i važna prepreka za investicije.

“Blagovremene odluke su ključne za poslovanje i investitore. Pri donošenju odluka za investiranje poduzeća uzimaju u obzir rizik da se uvale u trgovačke parnice, porezne ili radničke sporove ili nesolventnost. Brzina kojom sudstvo jedne države članice rješava takve parnice je vrlo važna”, stoji u izvještaju Komisije.