EU: 'Od 858 milijuna eura, povukli ste 386'; Grčić: 'Ne, nego 920'

Hrvatska je do ovog trenutka od strukturnih fondova Europske unije za programsko razdoblje od 2007. do 2013. godine iskoristila 45,1 posto. U brojkama to znači da je od 858 milijuna eura raspoloživih iz tog razdoblja, EU dosad Hrvatskoj uplatio 386 milijuna. Taj postotak i svota bili bi još manji da ovo ljeto Hrvatska nije dobila više od 150 milijuna eura uplaćenog predujma od EU.

Ovo su najnoviji podaci o apsorpciji strukturnih fondova Europske unije, ažurirani ovog tjedna od Europske komisije. Dakle, u Uniji apsorpciju fondova računaju drugačije nego što to čini potpredsjednik hrvatske Vlade Branko Grčić.

Grafički prikaz: Jutarnji list

Političke svrhe

U Komisiji kažu kako oni kao jedini kriterij mjerenja apsorpcije fondova imaju isplatu koju uspoređuju sa svotom koja je određenoj državi članici stavljena na raspolaganje. Oni ne kažu da je ono što govori hrvatska Vlada netočno, jer se na kraju može dokazati da će Hrvatska doista i iskoristiti znatno veći postotak raspoloživih fondova. No, u Komisiji ne računaju na temelju onoga što je “ugovoreno” ili “dogovoreno”. Pogotovo ne razumiju pojam “dogovoreno”, jer je procedura za financiranje određenih projekata izuzetno formalna i stroga. Iako se u EU ne žele upuštati u ocjene je li Hrvatska dobra ili loša u korištenju EU fondova, jer su svjesni da se u Hrvatskoj, kao što je bio slučaj i u drugim državama članicama, time manipulira, i to koristi u političke svrhe, privatno gotovo svi sugovornici u Bruxellesu kažu kako je Hrvatska u prvoj godini članstva bila “očekivano slaba” u korištenju fondova.

- Sigurno se ne bih složio da ste maestralni, ako je to izraz koji je vaš ministar upotrijebio. No, ste negdje na razini koja je očekivana za novu državu članicu koja se tek uči kako najbolje koristiti fondove - kazao nam je jedan izvor iz EU.

Sugovornici u EU kažu da nije fer prema hrvatskoj Vladi reći da je “najgora” u povlačenju EU fondova, iako se to prema točnim statističkim podacima čini točnim, jer se Hrvatsku za to razdoblje ne može usporediti s drugim državama. Osim tog elementa kasnog ulaska u EU, kao opravdanje za slabije korištenje fondova bilo je i uhodavanje potrebnih agencija u Hrvatskoj koje nadziru i upravljaju korištenjem tih fondova.

Bez obzira na to što i u Bruxellesu kažu da “Hrvatsku ne treba još uvijek uspoređivati s državama koje su znatno dulje u EU”, isti kažu da Komisija i dalje smatra kako u Hrvatskoj postoje “značajne slabosti u pripremi za korištenje EU fondova”. Zato upozoravaju da se Hrvatska mora znatno bolje pripremiti kako bi sljedeće godine iskoristila veća sredstva i time gospodarstvo koje je u velikim problemima osjetilo koristi od članstva u EU.

‘Maestralan posao’

Potpredsjednik Vlade zadužen za EU fondove Branko Grčić, podsjetimo, prije dva dana je rekao kako je u privlačenju EU fondova Hrvatska napravila “maestralan posao” te dao brojke prema kojima je do sada, smatra on, apsorpcija bila čak 75 posto, a brzo bi mogla dostići i 90 posto. Kada bi ta Grčićeva računica bila točna, Hrvatska ne samo da bi bila među najboljima, već bi bila i najbolja od svih u EU.

- U ovom je trenutku ugovoreno 75 posto dostupnog novca, a nakon iznimno vrijednog projekta željezničke pruge Dugo Selo - Križevci, bit ćemo na 90 posto ugovorenosti dostupnih sredstava, odnosno na 920 milijuna eura. To je maestralan posao, no provedbu tek treba odraditi, a provedba svakog projekta traje nekoliko godina. Činjenica je zato, kada je riječ o realizaciji, da smo tek na 40 posto. No, uvijek treba odvojiti fazu realizacije od provedbe - rekao je Grčić.

Hrvatska je sa 45,1 posto apsorpcije (računajući uplate) iskorištenosti zadnja u popisu država članica, iako svi kažu da se ne može uspoređivati s drugim državama.

Ako izostavimo Hrvatsku, najlošije stoji Rumunjska, koja je u tom razdoblju iskoristila samo 53,9 posto, iako je prošlo već osam godina otkad je ušla u EU.

Nužna je bolja priprema

Najbolje u privlačenju novca EU su Litva, Estonija i Portugal, s preko 90 posto, zatim Švedska sa 89 posto. U brojkama, najviše novca je privukla Poljska, kojoj je iz programskog razdoblja od EU uplaćeno preko 55 milijardi eura.

Koliko je Poljska imala koristi od EU fondova, govori i podatak da je druga prema svoti novca iz strukturnih fondova, Španjolska, s do sada uplaćenih 25 milijardi eura, dva puta manje od Poljske, i to računajući samo kohezijske i strukturne fondove.

Iz EU poručuju Hrvatskoj da se što bolje pripremi za korištenje fondova iz novog financijskog okvira od ove do 2020. godine, za što na raspolaganju ima preko 11 milijardi eura.

Iako priznaju da su sve nove članice na početku imale problema s apsorpcijom EU fondova, u slučaju Hrvatske se to moglo izbjeći jer su pristupni pregovori trajali znatno dulje te je Hrvatska imala više vremena za bolju pripremu.

Također, Hrvatska ima mogućnost sredstva iz određene godine koristiti u roku od tri godine, dok je za druge države to samo dvije godine.

Zato i u EU kažu da, kako prolazi vrijeme, ostaje manje vremena za korištenje novca, čime se povećava i rizik da se dio sredstva doista i izgubi.