EU BLOKIRAO HRVATSKOJ 1,1 MILIJARDU Grčić: 'Nisam kriv ja nego komplicirani softver'

Toliko puta najavljivani predujam iz fondova EU za Hrvatsku iz sredstava za 2013. bi, prema izvorima Europske komisije, konačno trebao biti uplaćen Hrvatskoj u svibnju ove godine. Do tada bi Hrvatska trebala otkloniti sve nedostatke iz “sustava upravljanja u kontrole” i dobiti akreditaciju Europske komisije o tom sustavu.

Uplata avansa

Ministar Branko Grčić, zadužen i za europske fondove u hrvatskoj Vladi, tijekom prošle glodine više je puta najavljivao uplatu tog avansa koji je EU odobrio Hrvatskoj upravo zbog činjenice da je ušla u punopravno članstvo u drugoj polovici 2013., zadnje godine višegodišnjeg financijskog okvira EU. Ideja je bila da se Hrvatskoj pomogne kako ne bi riskirala da bude neto uplatitelj u proračun EU. Prvo su bile najave da će taj novac biti uplaćen u jesen prošle godine, zatim do kraja prosinca prošle godine, a poslije je Grčić spomenuo veljaču ove godine.

Detaljni izvještaji

Iz Europske komisije sada poručuju da su “izgledi dobri i gotovo će sigurno novac biti uplaćen Hrvatskoj do svibnja!” Preudvjet za isplatu tog predujma je, naravno, akreditacija sustava koju Hrvatska još nije dobila. Ta akreditacija je svojevrsna potvrda Europske komisije da je sustav upravljanja fondovima u potpunosti usklađen. Problem je navodno kompjutorski sustav nadzora koji još nije spreman.

Isti nam izvori kažu da sada ne očekuju probleme jer će Hrvatska do kraja ovog mjeseca Komisiji dostaviti detaljan izvještaj o novom kompjutorskom nadzoru sustava, koji do sada nije funkcionirao i koji je bio jedini razlog zašto je Bruxelles odbio akreditaciju. Nakon što ovaj mjesec Zagreb dostavi detaljne informacije o sustavu Europska komisija će tijekom ožujka na teren poslati stručnjake koji će provjeriti da li sustav funkcionira. U slučaju pozitivne ocjene, u što su sada i u Bruxellesu gotovo sigurni, Komisija bi u travnju dala akreditaciju i najkasnije do svibnja bi mogla ići uplata predujma veća od milijardu kuna.

Naši sugovornici u Europskoj komisije ne žele koristiti izraz „izgubljen novac“ ili „prevelika zakašnjenja“ jer su, kažu, i u primjerima drugih država gvidleji da ovavki sustavi ne djeluju tako brzo a i sredstva iz EU fondova se koriste u razmako od nekoliko godina a ne u samo jednoj proracunskoj godini.

Problem za Hrvatsku je da ona kasni prema potencijalnim korisnicima jer nije objavila natječaje za projekte. Radi se o projektima koji se financiraju iz sredstva za regionalni razvoj i Kohezijsku politiku a ne onih za ruralni razvoj i poljoprivredu što je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.

Strategija na analizi

To, kažu u Komisiji, nije nužno vezan uz kašnjenja u isplati predujma od strane EU već više sa problemom nelikvidnosti u Hrvatskoj. Hrvatska je, kažu, mogla već početi sa objavom natječaja za projekte i nastaviti proceduru jer zna da će novac kad tad doći. Medjutim Hrvatska takve projekte mora djelomično i sama sufinancirati.

Hrvatska je krajem prosinca prošle godine predala i nacrt strategije regionalnog razova a Komisijini stručnjaci sada analiziraju tu strategiju. I o toj stzrategiji u Komisiji ne žele reći da li je Hrvatska zakasnila ili nije. U principu, kažu, „Hrvatska je još uvijek u okviru rokova“ ali takodjer da što kasnije rpedate takve dokumente kasnije se i dobije odgovor a „vrijeme je novac“ kao poslovia važi i u ovom slučaju.