Nakon gotovo dva mjeseca uzastopnog tjednog rasta broja novozaraženih, u posljednjih sedam dana Hrvatska bilježi blagi pad. Konkretno, u proteklih sedam dana ukupno je oboljelo 7929 osoba, a u istom tom periodu tjedan ranije njih 8206.
Znači li to da je četvrti val pri kraju, odnosno jesmo li već prošli vrhunac i možemo li uskoro očekivati značajniji pad broja novozaraženih?
- Kada bi se zadržao ovakav trend desetak dana, mogli bismo govoriti o stagnaciji i to bi značilo da smo u ovom trenutku na vrhuncu vala, a nakon stagnacije bi došao očekivani pad. Naravno, utjecaj na brojeve ima broj cijepljenih i preboljelih pa od početka očekujemo manje brojeve u četvrtom valu u odnosu na prethodne, kada nije bilo cjepiva niti ovoliko preboljelih - smatra imunolog Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci. No upozorava na primjer susjedne Srbije, koja ima sličan udio cijepljenih, a trenutno bilježi više od osam tisuća oboljelih dnevno. Upozorava i da svaki udio oboljelih u testiranima viši od deset posto znači da imamo velik broj nedijagnosticiranih osoba.
Asimptomatski slučajevi
- Razloga je više, znamo da od cijepljenih, njih oko 70 posto, ako dođe u doticaj s virusom neće imati nikakav simptom, a mogu biti asimptomatski prenositelji bolesti. Slično je i s djecom koja su često asimptomatska, a s druge strane kreće jesen i vrijeme viroza pa roditelji ponekad niti ne posumnjaju da je u pitanju koronavirus - kaže Trobonjača.
Unatoč manjem broju oboljelih na tjednoj bazi, upozorava epidemiolog Branko Kolarić, činjenica je da još uvijek imamo visok udio pozitivnih u testiranima: u protekla 24 sata gotovo svaki peti testirani bio je pozitivan.
- Visok udio pozitivnih uvijek znači isto: velik broj nedijagnosticiranih. U zagrebačkom "Štamparu" jučer smo imali čak 30 posto pozitivnih, tako da je sigurno da imamo visoku cirkulaciju virusa i broj onih koji se iz nekog razloga ne žele testirati - kaže Kolarić. Ističe kako je svakako pozitivno što nismo imali porast broja potvrđenih slučajeva, ali smatra da nije vrijeme za proglašavanje pobjede nad četvrtim valom. - Sad nam slijedi i hladnije vrijeme, kišni periodi i boravak u zatvorenim prostorima, tako da uvijek postoji mogućnost da situacija eskalira, pogotovo ako se nećemo pridržavati osnovnih epidemioloških mjera - govori Kolarić. Utjecaj na brojeve, kaže, ima i broj cijepljenih te preboljelih, no još uvijek je velik bazen onih koji nisu preboljeli i nisu cijepljeni.
Neizvjesna situacija
- Stava sam da je ovo zadnja jesen kada možemo govoriti o epidemiji jer ćemo se prokužiti. Vjerujem da će se još građana cijepiti, a dio razboljeti. No, važno je da nemamo veliki porast brojeva, jer bi to značilo da moramo ići u restriktivnije mjere, što nitko ne želi - zaključuje Kolarić.
I ministar zdravstva Vili Beroš slaže se da je situacija još neizvjesna. - Ova stagnacija nije dovoljno čvrst pokazatelj da smo na vrhuncu vala i da će broj oboljelih i nadalje padati. Ako gledamo na razini županija, u pojedinima udio pozitivnih među testiranima raste, a u nekima pada - kaže Beroš. Taj broj, smatra ministar, uvelike ovisi o broju testiranja i o tome u kojem omjeru se testiraju osobe sa simptomima koji sugeriraju na covid-19 u odnosu na osobe koje se testiraju radi putovanja i drugih administrativnih razloga.
Silazni trend
- Ono što je sigurno je pozitivan utjecaj cijepljenja na broj oboljelih. Da se građani nisu cijepili, broj oboljelih bio bi puno veći, i obratno. Prema tome, mi odlučujemo u kojem smjeru će krenuti 4. val. Vjerujem da je svima u interesu da ovaj val epidemije nastavi silaznom putanjom. Zato još jednom pozivam sve građane da budu racionalni, da donesu odluku na temelju znanstvenih činjenica i da se cijepe! - zaključuje.
Znanstvenica Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković kaže kako je istina da dnevni broj zaraženih stagnira zadnja dva tjedna, ali postotak pozitivnih je u srijedu naglo narastao, što može ukazivati na to da ukupni broj ipak raste. - Još je prerano govoriti o tome da smo na vrhuncu. O vrhuncu možemo govoriti samo onda kad brojevi počinju padati. Činjenica je da smo u rujnu imali vrlo lijepo i toplo vrijeme i još uvijek se građani manje druže u zatvorenim prostorima pa je bila manja vjerojatnost za širenje virusa. Prema tome moguće je da kad zahladni dođe do porasta - kaže Ambriović Ristov.