Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održana je promocija novog broja časopisa svjetske književnosti Književna smotra. Riječ je o 202. izdanju časopisa nastalog 1969. godine, ali jednom od posebnijih. Naime, naslov broja je 'Vidjeti Ukrajinu: Neovisna književnost 1991.-2021.' Kao što naziv govori, on se bavi ukrajinskom književnošću nakon samostalnosti države, a u njegovoj su izradi, uz kolege s Filozofskog fakulteta, sudjelovali ukrajinski akademici koji su se videovezom iz Kijeva i Lavova priključili emotivnoj promociji.
Susretu su prisustvovali i dekan Filozofskog fakulteta, Domagoj Tončinić te ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, Vasilij Kirilić. Promocija je započela minutom šutnje u spomen žrtvama rata u Ukrajini, a zatim je Tončinić poželio dobrodošlicu okupljenim djelatnicima fakulteta i studentima, njima 30-ak, u Vijećnici Filozofskog fakulteta.
- Drago mi je da Vas mogu pozdraviti prilikom ove prigode. No, žao mi je da se nalazimo ovdje u ovim jako tužnim vremenima. Ovaj projekt doživljava svoju krunu u trenutku kad su nam misli sa svim kolegama i žiteljima Ukrajine. Moram izraziti želje i molitve da rat što prije završi - rekao je Tončinić.
Slijedio je emotivni govor ukrajinskog veleposlanika. Naizmjenice je pričao na ukrajinskom i hrvatskom. Ukrajinskim spojenima preko videoveze koje su uređivale časopis - prof. dr. sc. Alli Tatarenko, prof. dr. sc. Oleni Galeta i prof. dr. sc. Uljani Fedoriv sa Sveučilišta Ivana Franka u Lavovu te voditeljici projekta prof. dr. sc. Tamari Hundorovoj s Instituta za književnost Nacionalne akademije znanosti u Kijevu - govorio je na materinjem jeziku. Ostalima se obratio na Hrvatskom.
- "Iz majčinog krika sloboda se rađa." Prisjećam se ovih riječi Hrvoja Hegedušića napisanih 1991. godine. Prisjećam se i riječi Ivana Gundulića, još jedno velikog hrvatskog pisca, kojima priča o slobodi. "O lijepa, o draga, o slatka slobodu". Za slobodu danas umiru Ukrajinci. Djeca, starci i vojnici. Danas sloboda ima okus ukrajinske krvi, to je sloboda - ustao je iz stolice Kirilić.
Ispružio je jednu ruku i uzeo časopis. Krenuo je komentirati njegov naslov.
- Naziv knjige je vrlo točan - Vidjeti Ukrajinu: Neovisna književnost. Ovaj rat nije samo rat protiv Ukrajine nego i protiv demokratskog svijeta. Sloboda je temelj neovisne književnosti, a danas mi o njoj pričamo - konstatirao je veleposlanik. Na kraju svojih govora ustvrdio je kako su Hrvati uzor Ukrajincima jer su "hrabrošću obranili svoju zemlju."
Njegove su riječi popraćene pljeskom. Akademici s ukrajinske i hrvatske strane krenuli su predstavljati časopis koji su napisali, ali svejedno, od rata nisu mogli pobjeći. Njegov spomen bio je nezaobilazan i bacao je sjenu na proslavu ukrajinske književnosti.
Od Ukrajinki je prva, prisutna videom iz Kijeva, časopis komentirala Tamara Hundorova. Započela je riječima zahvale zbog iskazane podrške i nastavila: "Ovo je međunarodni projekt hrvatskih i ukrajinskih akademika koji je funkcionirao samo zbog izvanredne suradnje i mislim da je početak naše dobre suradnje."
Njezine je riječi prevodila jedne od urednica izdanja, dr.sc. Darija Pavlešen s Katedre za ukrajinski jezik i književnost FFZG-a. Hundorova je ustvrdila je i kako su se dugo dvoumili oko imena, ali na kraju nisu pogriješili.
- Dugo smo smišljali ime i na kraju se ovaj naziv pokazao apsolutno točnim jer ne ratuje se samo za teritoriji i slobodu Ukrajine. Ratuje se i za ukrajinsku književnost koja je zadnjih 30 godina prepoznata u svijetu. Nju isto moramo braniti - napomenula je Hundorova.
Njezina kolegica iz Lavova, Alla Tatarenko, isto je započela riječima zahvale. Pričala je na tečnom hrvatskom, a inače prevodi hrvatsku književnost na ukrajinski. Tatarenko se prisjetila i pokojne Irene Lukšić, hrvatske spisateljice koja joj je 2017. godine prišla s idejom o broju Književne smotre koji će biti posvećen Ukrajini. U prosincu 2021. ta se ideja materijalizirala i on je izdan.
No, tvrdi, te 2017. nitko nije mogao zamisliti da će se promocija održati dok rat bjesni. Spomenula je što bi ovo izdanje časopisa trebalo značiti za Hrvatske čitatelje.
- Ovo je prilika da čitatelji vide ukrajinska djela, da ih pročitaju i da se zaljube u ukrajinsku književnost. Na ovom su projektu radili autori diljem Ukrajine, ali ih rat sprječava da se uključe u promociju. Nadam se da će opet doći trenutak kad će naši pisci, umjesto da ratuju, moći ponovno pisati - zaključila je.
Promocija je trajala sat i pol, a gošće iz Ukrajine za kraj su iskazale nadu da će svoje suradnike moći vidjeti u Ukrajinu, jednom kad rat završi i dođu ljepša vremena.