Kao i svake godine, kraj rujna u brojnim domaćinstvima označava početak sezone kiseljenja kupusa ili zelja koja traje i cijeli sljedeći mjesec. Iako u jesenskoj sezoni povrćari imaju dovoljne količine za domaće potrebe, sušna godina, a onda i velike količine oborina smanjile su prinose u kontinentalnim dijelovima Hrvatske za oko 40 posto.
Proizvođači s kojima smo razgovarali kažu da to znači da će i cijena svježeg kupusa biti veća upravo za toliki postotak. Marko Hladika, direktor tvrtke Desyre iz Nedeljanca, koji na 35 hektara uzgaja krumpir i varaždinsko zelje, a u plasteničkoj proizvodnji rajčice, paprike, krastavce i drugo povrće, kaže kako je njegova cijena za kilogram svježeg kupusa kojim opskrbljuje Kaufland i KTC oko 3,50 kuna, za razliku od lanjske od 2,20 kuna. U maloprodaji je to između pet i šest kuna.
- Vremenski uvjeti, suša, pa onda poplava smanjili su prinose, svi troškovi proizvodnje su enormno porasli, samo struja, plin, gorivo i mineralna gnojiva oko 350 posto, a i do radne snage je sve teže doći. Ovu godinu smo još prebrodili s dijelom troškova čija cijena nije još bila toliko visoka, a iduća proizvodna godina bit će još teža i uz podivljalu inflaciju cijene će neminovno još rasti - kaže Hladika.
Njegova tvrtka, koja ovisno o sezonskim radovima zapošljava 40 radnika, bilježi i prosječni pad prinosa krumpira od 50 do 60 posto, a gdje polja nisu navodnjavana urod je bio maksimalno 20 tona po hektaru, dok je redovni prinos između 40 i 50 tona. Manji prinosi i skuplji troškovi proizvodnje doveli su do povećanja cijene krumpira od oko 40 posto, što je donja granica rentabilnosti. Slični problemi muče i malog međimurskog proizvođača krumpira i zelja Dražena Kopjara, koji svoj urod prodaje na Trešnjevačkoj tržnici.
- Prvo je suša uzela svoj danak pa je došla ova obilna kiša. Zelje voli vodu, ali ne previše, pa sada moramo paziti na bakterijsku trulež. Je, zelja ne bude puno jer će prinosi biti manji i pitanje je hoće li ga biti dovoljno kad u desetom mjesecu potražnja bude najveća. Ja svaki dan prodam kaj dopeljam na plac jer imam svoje kupce i iako je cijena veća za jednu kunu, ljudi su realni i ne prigovaraju. Osim onih kojima je bila prevelika kad je bila i jednu kunu - kaže nam Kopjar.
Početak sezone kiseljenja kupusa tradicionalno se u Vidovcu obilježava manifestacijom Zeljarijada koja će se održala prošlog vikenda. U spravljanju specijaliteta od kiselog zelja i najveće sarme će, kao i uvijek, sudjelovati Marija Cafuk, čuvarica sjemena varaždinskog zelja. S proizvodnjom na 10 hektara koju vodi Jurica Cafuk, njihov OPG je sedmi po veličini proizvođač u Hrvatskoj, gdje se ovom proizvodnjom bavi oko 1500 OPG-ova na oko 1300 hektara s prosječnim godišnjim prinosom od 35.000 tona.
Za domaće potrebe ga ima dovoljno u sezoni pripremanja zimnice, na proljeće se uvozi iz Makedonije, a kasnije iz Nizozemske, Poljske, Srbije… Najveći europski proizvođač kupusa je Rumunjska, čiji stanovnici po glavi godišnje pojedu nevjerojatnih 57 kilograma. Hrvati su pri sredini europske ljestvice s 11 kilograma, od čega tri ukiseljenog.
Marija Cafuk kaže kako su prinosi ove godine 30-ak posto manji, a manje su i glavice prosječne težine od 2,5 do tri kilograma, što je dovoljno tankih plosnatih listova za obiteljsku sarmu. Cijena svježeg kupusa kod njih se nije dizala pa je četiri kune, a u njihovoj zeljarnici glavice s certifikatom dokazane kvalitete prodaju se za osam do 10 kuna.
- Urod je tak-tak, gdje je navodnjavano je bolji, ali ukupno je manji oko 30 posto. Nismo dizali cijene jer je kriza pa si mislimo da nek‘ penzići imaju bar za kiselo zelje, kad se već svega odriču - kaže Marija.
Spomenimo i to da su u trendu ovogodišnjeg povećanja cijene svježeg i kiselog zelja ostale i kumice na placu, koje su kilogram rezanog i u glavicama digle s 15 na 20 kuna. Dakle, ako ga sami kiselite, ipak se isplati. Omjer sirovi-kiseli je gotovo 5:1, a troškovi kiseljenja su minimalni.