PRVI IZRAČUN KRIZE

EKSKLUZIVNO: PODACI KOJE SU SKRIVALI OD NAS Recesija je obrisala 97,3 milijarde kuna hrvatske ekonomije

Toliko su godišnjeg prihoda izgubile hrvatske tvrtke od 2008. U godišnjoj dobiti izgubile su 13,7 milijardi. Analizira Boris Lalovac, pomoćnik ministra financija
 Sandra Šimunovic / CROPIX

Ključ za pokretanje hrvatskog gospodarstva leži u odmrzavanju i pokretanju građevinskih poduzeća i oživljavanju tržišta nekretnina. Zbog toga jer na svojim leđima nose dugove koje ne mogu vraćati dok traje recesija, u svojevrsnom talačkom odnosu drže sve ostale gospodarske grane.

Za ovu najsvježiju računicu od Fine sam naručio sve podatke o poslovanju svih kompanija koje su lani poslovale u Hrvatskoj, njih 101.191. Potom sam zatražio iste podatke za 2008., posljednju pretkriznu godinu hrvatskog gospodarstva, u kojoj je poslovalo 89.657 poduzeća i sve ih analizirao.

Excel, računalni program koji sam koristio za tu operaciju, srušio se dva puta od količine podataka.

Sve hrvatske kompanije zajedno lani su bankama i drugim financijskim institucijama bile dužne 226,8 milijardi kuna. Banke su u financiranju gospodarstva sudjelovale u prosjeku sa samo 21 posto njihova ukupnog financiranja. Na građevinarstvo otpada 69,1 milijarda kuna, 30 posto ukupnog duga. Doda li se građevini i poslovanje s nekretnimama, zaduženost se penje na visokih 87,5 milijardi kuna. A to je 39 posto svega što je cijelo gospodarstvo lani dugovalo bankama i financijskim institucijama.

Godine 2008. građevinski je biznis okrenuo 72,5 milijardi kuna prihoda. To je nešto više od polovice iznosa aktualnog državnog proračuna.

Građevina je tada dugovala 33 milijarde kuna, manje od polovice iznosa koji je bila sposobna uprihodovati. Kriza je sliku okrenula naopako. Građevina je lani bila dužna spomenutu 69,1 milijardu kuna, gotovo dvostruko više od prihoda koji je uspjela skupiti, tek 41,4 milijarde kuna.

Cijela prerađivačka i trgovačka industrija zajedno bankama, lizinzima i faktorinzima na kraju lanjske godine dugovale su manje nego građevina -65 milijardi kuna.

Ne počne li se u zamrznutim nekretninama događati neki biznis i ne počne li građevina opsluživati potrebe drugih biznisa, ona se nikada neće oporaviti. Ne dobiju li pak drugi biznisi koji je mogu pokrenuti kredite, neće je imati čime pokrenuti.

Ukupno su 2008. sve kompanije u Hrvatskoj ostvarile 709,8 milijardi kuna prihoda. Godine 2013. ostvarile su 612,4 milijarde kuna - dakle, izguble su 97,3 milijarde kuna, a to je tri četvrtine državnog proračuna. U 2007. sve su kompanije zajedno ostvarile 17,2 milijarde kuna dobiti, a 2013. godine 3,15 milijardi kuna. Izgubljeno je 13,7 milijardi kuna dobiti poduzetnika.

Bez ozbiljnije uključenosti guvernera HNB-a Borisa Vujčića, rješenja koje bi moglo donijeti spas neće biti.

Sve kompanije zajedno lani su imale 612,4 milijarde kuna prihoda koji su u odnosu na godinu ranije porasli za 10,4 milijarde kuna, a najviše su u tom povećanju sa 5,5 milijardi kuna sudjelovale kompanije iz sektora energetike i turizma. Stotinu energetskih kompanija rastu je pridnijelo sa 4,1 milijardom kuna, a stotinu iz turizma sa 1,4 milijarde. Energetika i turizam odgovor su na pitanje: “A što je u nas življe nego ono drugo i čemu vrijedi dati dodatni poticaj?”

Pozitivan je učinak dala odluka o oslobađanju kompanija od plaćanja poreza na dobit, ako je uložena natrag u poslovanje ili u temeljni kapital svojih poduzeća.

Temeljni kapital tvrtki povećao se lani za 12,5 milijardi kuna ili 4,1 posto, i to najviše kod malih i srednjih poduzeća, za 7,8 milijardi kuna. Naviše su kapital kompanije podizali mali i srdnji poduzetnici, no oni sami financiraju svoje poslovanje tek sa 19 posto.

Kompanije su lani više ulagale i u dugotrajnu imovinu povećavši ta ulaganja za 4,6 milijardi kuna, sa 32,9 milijardi u 2012. na 37,5 milijardi kuna lani.

Ponovno su najviše pridonijeli mali poduzetnici povećavajući svoje investicije za 29 posto.

U dugotrajnu imovinu lani su uložili 12,6 milijardi kuna, 2,8 milijardi kuna više nego godinu ranije.

Radnici u Hrvatskoj lani su odradili više radnih sati nego godinu ranije. Prema broju odrađenih radnih sati broj zaposlenih je porastao za 22.235 i podigao se sa 808.693 na 830.928. Ipak, kako je riječ o pokazatelju koji prati radne sate, a ne radnike, podaci o rastu broja nezaposlenih ukazuju da su oni koji posao još uvijek imaju više radili nego što su se novi ljudi zapošljavali. (Dragana Radusinović)

KAKO SU IZBRISANA RADNA MJESTA I PRIHODI

101.191 poduzeće zapošljavalo je 830.928 ljudi 2013.

89.657 poduzeća zapošljavalo je 933.625 ljudi u 2008.

U pet godina kompanije su izgubile 102.697 zaposlenih, a to je gotovo dva poduzeća veličine Agrokora

Prihod tvrtki koje su poslovale 2008. iznosio je 709,8 milijardi kuna, a onih koje su poslovale 2013. 612,4 milijarde kuna - izgubile su 97,3 milijarde kuna prihoda, a to je tri četvrtine državnog proračuna

2008. sve su kompanije zajedno ostvarile 17,2 milijarde kuna dobiti, a 2013 3,5 milijardi kuna - u dobiti poduzetnika izgubljeno je 13,7 milijardi kuna

Kapital i rezerve svih tvrtki 2008. iznosili su 429,8 milijardi kuna, a 2013. 367,6 milijardi kuna - kompanije su izgubile 62,2 milijarde kuna

11,2 milijarde kuna veće su dugoročne obveze kompanija prema bankama (sa 146,5 milijardi kuna 2008. rasle su na 157,7 milijardi kuna lani)

10,8 milijardi kuna veće su kratkoročne obveze kompanija prema bankama (sa 58,1 milijarde kuna narasle su na 69 milijardi kuna)

52 milijarde kuna manje su investicije kompanija (pale su sa 89,6 milijardi kuna na 37,4 milijarde kuna)

2008. u Hrvatskoj su poslovalo 25.393 tvrtke s prihodom manjim od 100 tisuća kuna koje su bankama dugovale 8 milijardi kuna

2013. U Hrvatskoj je poslovalo 34.059 tvrtki s prihodom manjim od 100 tisuća kuna koje bankama duguju 12,1 milijardu kuna

Gubitnici:

Trgovina 2008. vs. 2013.

• 208.875 vs. 179.054 zaposlenih

• 256 vs. 213 milijardi prihoda

• 36 vs. 32 milijarde duga

Trgovina je izgubila je 29.821 zaposlenika i 43 milijarde kuna prihoda

Građevina 2008. vs. 2013.

• 112.098 vs. 77.129 zaposlenih

• 72 vs. 41 milijarda kuna prihoda

• 33 vs. 69 milijardi kuna duga

Građevina je izgubila 34.969 zaposlenih i 31 milijardu kuna prihoda

Prerađivačka industrija 2008. vs. 2013.

• 260.661 vs. 223.597 zaposlenih

• 174 vs. 157 milijardi kuna prihoda

• 43 vs. 34 milijarde kuna duga

Prerađivačka je industrija izgubila 37.064 zaposlena i 17 milijardi kuna prihoda

Dobitnici:

Turizam 2008. vs. 2013.

• 44.946 vs. 48.548 zaposlenih

• 55 vs. 59 milijardi kuna prihoda

• 17 vs. 18 milijardi kuna

Turizam je povećao broj zaposlenih za 3602 ljudi, te povećao prhode za 4 milijarde kuna

Energetika 2008. vs. 2013.

• 16.517 vs. 15.045 zaposlenih

• 24 vs. 35 milijardi kuna prihoda

• 6 vs. 5 milijardi kuna duga

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 02:35