EKSKLUZIVNO Ovo je plan ministra Miljenića u 8 točaka: 'Svi koji troše državni novac imat će javni dosje na internetu'

Osam točaka akcijskog plana za borbu protiv korupcije

1. Oduzimanje i prodaja imovine kriminalaca

Što je sve oduzeto, kome je zaplijenjeno i koliko toga, što je država od svega toga prodala i što se događa sa oduzetom imovinom, pitanja su na koja bi svi građani mogli dobiti odgovore nakon što Agencije za upravljanje državnom imovinom objavi ovaj registar.

Građani će u registru, koji bi trebao biti gotov sljedeće godine, moći vidjeti koja je imovina oduzeta nekoj osobi pravomoćno osuđenoj za stjecanje protupravne imovinske koristi u antikorupcijskim procesima i procesima organiziranog kriminala.

U registru će stajati ime i prezime osuđenika, što mu je država sve zaplijenila, koja je vrijednost njegovih pokretnina i nekretnina, kada mu je to zaplijenila i što je država učinila sa tom imovinom.

Prema izvješću DORH-a za 2011. godinu, lani je DO i USKOK zamrznuo i oduzeo imovine čija je procjenjena vrijednost 255 milijuna kuna. Visina oduzete imovinske koristi na osnovi provostupanjskih presuda iznosila je 79 milijuna kuna.

2. Registar državne imovine

Hrvatska je jedna od rijetkih država na svijetu koja ne zna s kojom imovinom raspolaže. Imamo svega i svačega, no ništa od toga nije evidentirano ni u jednoj knjizi što može dovesti do raznih malverzacija sa državnom imovinom.

Registar državne imovine po prvi puta trebao bi biti objavljen na stranicama AUDIO-a krajem 2013. godine. Donošenje tog registra važno je ne samo zbog popisa cjelokupne imovine, već i zbog procijene vrijednost te imovine jer se jedino tako može dugoročno, kako smatraju stručnjaci, sagledavati razvojni potencijal države.

Iako je Zakon o upravljanju državnom imovinom stupio na snagu 1.1. 2012. godine, registar još uvijek nije gotov jer se još uvijek prikupljaju podaci od državnih tijela. Nakon objave registra, građani će imati na uvid cijelokupnu državnu imovinu, izuzev one čije bi objavljivanje moglo značiti povredu suvereniteta i obrane države. U registru državne imovine naći će se popis dionica i udjela u trgovačkim društvima te nekretnina u vlasništvu države, odnosno zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač država. Prema nekim procjenama, vrijednost državnih udjela u tvrtkama te nekretnina, bez šumskog i poljoprivrednog zemljišta, iznosi više od 30 milijardi eura. Osim toga, upozoravaju stručnjaci, u imovinu bi se trabala ubrojiti i potraživanja države. Samo od poreza, država potražuje na desetke milijardi kuna, a ako bi se u obzir uzela sva potraživanja države, taj iznos bi se još nekoliko puta povećao.

3. Malverzacije sa zemljištima

Muljažama na prenamjenama poljoprivrednih zemljišta i zelenih površina u građevinska, bliži se kraj.

Prema najavama iz Ministarstva pravosuđa uskoro bi se na jednom mjestu trebali objaviti svi prostorni planovi uređenja kako bi građani, ali i poduzetnici što lakše mogli saznati gdje smiju gradit. U Ministarstvu pravosuđa svjesni su da mnogi gradovi na svojim internetskim stranicama nemaju prostorne planove ili su pak te internetske stranice poprilično loše, pa će uvid u prostorne planove na jednom mjestu postati puno transparentniji.

Osim planova, objavit će se i sve dozvole i druge odredbe potrebne za građanje. Time će se, nadaju se u Ministarstvu, moguće malverzacije oko prenamjena zemljišta smanjiti na najmanju moguću mjeru.

4. Sponzorstva sportskih klubova

Odzvonilo je davanju novca sportskim klubovima ili udrugama na temelju poznanstva čelnika klubova i predsjednika udruga i direktora državnih tvrtki. Utvrđivanjem ovih mjera, sponzorstava od strane državnih tvrtki više se neće moći dogovarati preko telefona, već će se za svaku donaciju voditi evidencija. Isto tako, ukoliko neka državna tvrtka bude željela sponzorirati neki sportski klub, morat će objasniti gdje je u tom sponzorstvu interes državne tvrtke. Primjera radi, Croatia osiguranje morat će objasniti zbog čega je glavni sponzor rukometnog kluba Zagreb Croatia Osiguranje i koji je u tom sponzoriranju interes te državne tvrtke.

Uz ove mjere, objavit će se i registar koji će sadržavati ime državne tvrtke, koga je sponzorirala, na temelju čega je dala novce udruzi ili sportskom klubu, koliko novaca je dala i kada.

5. Evidencija svih darova

Na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova objavljivat će se provedeni nadzori i revizije u službi vanjskih poslova. Isto tako, unaprijedit će se postojeći upisnik primljenih darova sa dodatnim podacima - primatelj dara, dimenzije primljenog dara, lokacija i slika dara. Time se želi postići da svi primljeni darovi koji prelaze iznos od 500 kuna budu adekvatno i ažurno popisani i sačuvani kao vlasništvo države, te da se smanji mogućnost odnošenja darova u privatne zbirke.

6. Registar ugovora o JPP

JPP je dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnog partnera gdje privatni partner od javnog partnera preuzima obvezu projektiranja, gradnje ili rekonstrukcije javne infrastrukture, a u svrhu pružanja javne usluge. Svi takvi projekti uskoro će se naći na internetskim stranicama Agencije za javno-privatno partnerstvo. Na internetskim stranicama pratit će se i provedba projekata JPP-a, a bit će popisani i svi projekti koji će se u budućnosti realizirati kroz JPP.

7. Popis korisnika potpora i poticaja

Kupovina automobila na temelju poticaja iz poljoprivrede samo je jedan od najčešćih prigovora vrijednih seljaka prema ‘seljacima’ koji su uludo trošili novce dobivene iz državnog proračuna. Popisom svih korisnika potpora i poticaja, takvi prigovori trebali bi nestati jer će svi koji dobiju državni novac, imati svoj ‘dosje’ na internetu. Svi korisnici državnih potpora i poticaja u poljoprivredi naći će se se na jednom mjestu. Objavit će se i popis svih onih koji su dobili potpore iz pristupnih fondova Europske unije. Osim imena, registar će sadržavati količinu novca i razlog zbog čega je netko dobio određena sredstva i na što su ta sredstva utrošena. Dosad se kontroliralo kako se troši samo pet posto poticaja.

8. Računi za lobiste

Novi Zakon o lobiranju privukao i najviše pažnje članova Vijeća za korupciju. Prema riječima ministra Miljenića, neuređeno lobiranje je često izvor korupcije, pa će se novim Zakonom, koji bi trebao biti donesen u sljedeće godine, propisati uvjete pod kojima se može lobirati. Uz novi Zakon, ministar želi napraviti i registar lobista. U registru bi trebala biti imena lobista, za koga rade i koliko su novaca dobili za lobiranje.