EKSKLUZIVNO OTKRIVAMO Tajnoviti sin Đure Gavrilovića traži u Americi da im Hrvatska vrati 448 stanova i kuća!

WASHINGTON - Georg Gavrilović, tajnoviti sin poznatijeg Đure Gavrilovića, pokrenuo je u prosincu prošle godine arbitražu u Washingtonu pri Međunarodnom centru za rješavanje sporova o ulaganju (ICSID), kako bi nakon dvadeset godina, što sudskog sporenja, što neuspješnih pregovora, s državom oko vlasništva nad nekretninama u Petrinji, tvrtka Gavrilović koju je u stečaju kupio 1991. godine, dobila i nekretnine iz Ugovora o kupoprodaji.

Pet godina nakon što je država prodala pet poduzeća iz Gavrilović holdinga Georgu Gavriloviću za 3,2 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, država se predomislila, upisala se kao vlasnik gotovo svih nekretnina osim petrinjske tvornice salama i 1996. tužila Gavrilovićeve kako bi se poništio Ugovor o kupoprodaji kojim su Gavrilovićevima uz ratom opustošene tvorničke hale i brend prodali i nekretnine tvrtke. Među tim nekretninama našlo se i 438 stanova, deset kuća, 22 garaže, zemljište od 498,2 tisuće metara četvornih u deset katastarskih čestica, te 17.000 kvadrata na području Grada Petrinje.

Predmet na arbitraži

Tužbu je država 2000. godine povukla i odlučila nagoditi se s Gavrilovićevima oko podjele nekretnina, ali do danas im to nije uspjelo. U međuvremenu, Državna je revizija 2003. zaključila kako nekretnine tvrtki iz sustava Gavrilović nikada nisu trebale biti prodane te da je knjigovodstvena vrijednost tih tvrtki u stečaju bila 67,9 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, čak 64,7 milijuna kuna više nego što ih je Georg Gavrilović platio.

Gavrilovićevi, objasnio nam je izvor blizak kompaniji, smatraju da imaju pravo tražiti arbitražu od ICSID-a jer je Georg Gavrilović austrijski državljanin, a Austrija i Hrvatska imaju bilateralni sporazum o zaštiti stranih ulaganja koji, ako se drugačije rješenje ne može naći, predviđa takvu arbitražu.

Gavrilovićevi će pred arbitražnim sucima pokušati dokazati da je njihovo ulaganje ugroženo time što na zemlji za koju smatraju da su je kupili valjanim kupoprodajnim ugovorom ne mogu razvijati biznis jer im je država upisana kao vlasnik. Još nije definirano hoće li Gavrilovićevi tražiti povrat zemlje ili naknadu štete. U Washingtonu ih zastupa odvjetnička kuća Baker&McKenzie.

Ugrožena ulaganja

- Odluku o prodaji pet tvrtki i njihovih nekretnina donijelo je 1991. Stečajno vijeće okružnog suda u Zagrebu i sklopljeni ugovor nitko nije osporio pa je on postao pravomoćan - tvrdi izvor blizak kompaniji.

Prema sporazumu s Austrijom o zaštiti stranih ulaganja, hrvatsko državno odvjetništvo mora se odazvati pozivu na arbitražu, ali može pokušati osporiti nadležnost američkog ICSID-a za konkretni slučaj, tvrdeći da spor s hrvatskom državom ne ugrožava ulaganje obitelji Gavrilović ili da nisu odrađene sve procedure prije zahtjeva za arbitražu. Da bi do arbitraže uopće moglo doći, Gavrilovićevi su prvo morali proći kroz postupak mirenja s državom.

Takvim pokušajem smatraju pregovore s bivšim ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem, koji su ih doveli blizu dogovora o podjeli nekretnina, ali ono što su dogovorili nije provedeno.

Dugotrajni pregovori

Ne uspije li Državnom odvjetništvu osporiti nadležnost centra u Washingtonu, obje strane morat će se unaprijed obvezati da će prihvatiti odluke arbitražnih sudaca. Postupak bi mogao trajati dvije do tri godine.

U elaboratu državne revizije o pretvorbi i prodaji tvrtki iz iz sustava Gavrilović holdinga iz 2003. revizori su zabilježili da su se između Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i tvrtke Gavrilović i prije mandata Petra Čobankovića vodili pregovori kojima je cilj bila nagodba, ali da im to ni tada nije uspjelo.