NOVI PRORAČUN

EKSKLUZIVNO: KAKO ĆE IZGLEDATI NOVI PRORAČUN Nema milijardu kuna za rast plaća u javnim službama, ali bit će po tisuću eura za svaku novu bebu

Povećanje nije planirano jer nema novca. Vjerujemo da će i sindikati to shvatiti, kažu u Vladi
Croatia's Prime Minister-designate Tihomir Oreskovic (R) and new First Deputy Prime Minister Tomislav Karamarko seek approval for the new government in parliament in Zagreb, Croatia, January 22, 2016. REUTERS/Antonio Bronic
 ANTONIO BRONIC / REUTERS

Na početku današnje sjednice Vlade ministar financija Zdravko Marić je iznio smjernice novog proračuna.

- Važno je da mi kao Vlada sagledamo realno situaciju i temeljem toga planiramo proračun - kazao je Marić.

Napomenuo je kako očekuju rast BDP-a od dva posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje, i kazao kako su te projekcije jako bliske projekcijama Europske komisije.

- Ovo su realne projekcije. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija. Mi kao Vlada moramo učiniti puno više, to od nas očekuju i građani. Naša očekivanja su da se gospodarski rast ubrza - kazao je Marić pa dodao: - U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije. A što se tiče stope nezaposlenosti, očekuje se da će ona iznositi 15,8 posto, a u nastavku ispod 14 posto - kazao je ministar.

Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.

Unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada se fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije, naveo je Marić.

- Rashodi u ovogodišnjem proračunu planiraju se u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna - kazao je Marić te dodao da su u proračunu osigurali puna sredstva za mirovine i plaće koje neće smanjivati.

Tako bi proračunski deficit iznosio 7,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto projiciranog BDP-a. Deficit opće države za ovu godinu iznosio bi, pak, 9,2 milijarde kuna, ili 2,7 posto BDP-a. Po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 deficit opće države trebao bi biti oko 3 posto BDP-a.

- To je vrlo snažna poruka Europskoj komisiji i cijeloj hrvatskoj javnosti - zaključio je Marić.

Početno obećanje

Gotovo je sigurno da će podaci Državnog zavoda za statistiku sutra pokazati da je BDP u posljednjem kvartalu 2015. rastao najmanje 1,3 posto, čime će se postići uvjeti za povećanje osnovice plaće za šest posto u javnim službama, no neslužbeno saznajemo u Vladi da takvog povećanja - koje bi za ovu godinu koštalo oko milijardu proračunskih kuna - neće biti.

- U proračunu to povećanje nije planirano jer za to nema novca. Vjerujemo da će i sindikati to shvatiti - kaže naš sugovornik.

Ministar financija Zdravko Marić se jučer sastao s predstavnicima Sindikata javnih i državnih službi te im pokazao proračunske rashode za ovu godinu: nisu ni povećani, ni smanjeni i iznose nešto više od 120 milijardi kuna. Sindikatima je poručio da neće dirati sadašnju razinu plaća, a indirektno da nikakvo povećanje, pa makar proizlazilo iz čvrstih i nepobitnih ugovora i sporazuma, ne dolazi u obzir. Sindikatima je jasno da povećanja plaća neće biti, a ni isplate božićnica i regresa, koji koštaju dodatnih 350 milijuna kuna. No, kaže nam jedan sudionik, Vlada je predvidjela u tim rashodima dodatnih 2,5 milijardi kuna za indeksaciju mirovina, kamate, uplate u proračun EU, ali i oko 100 milijuna kuna namijenjenih za mjeru “1000 eura za novorođenčad”.

Za plaće javnih i državnih službenika godišnje se izdvaja oko 30 milijardi kuna te bi povećanje od šest posto iznosilo oko 1,8 milijardi. Međutim, prva dva mjeseca već su izgubljena, a i rast osnovice, prema sporazumima iz 2011. i 2012. koje su sindikati potpisivali s Vladom, odnosilo bi se u 2016. samo na javne službenike, koji čine oko dvije trećine od ukupnoga broja državnih i javnih službenika. Dakle, trebalo bi osigurati oko milijardu kuna, uz dodatnih 350 milijuna kuna za božićnice i regrese za javne službe, dok će državni službenici vjerojatno dobiti oko 50 milijuna kuna po osnovi uskraćenih dodataka od četiri, osam i deset posto.

Bez konkretnih dogovora

Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, kaže kako o konkretnim pitanjima kao što je povećanje osnovice za šest posto za javne i državne službe nije bilo riječi, ali prema smjernicama proračuna jasno je da Vlada to ne planira.

- Nemam vam što reći jer to je sastanak koji završava uopćenim odgovorima i porukama da razgovori nemaju alternativu, da se moraju poštovati partnerski odnosi. Ministar je pokazao rashodnu stranu proračuna i jasno je da tog novca nema. Bivša HDZ-ova vlast uvela je odgodu, SDP-ova uskratu, samo se nadam da ova neće uvesti neku kombinaciju toga - kaže Stipić koji smatra da je riječ o ponižavanju sindikata.

Stipić, za razliku od nekih drugih sindikalnih čelnika, kaže kako nema razloga za zadovoljstvo, osim s činjenicom da se razgovara.

- Vi znate kako sam ja bio oštar prema bivšoj vlasti, ali nije korektno govoriti da je tek sada počeo socijalni dijalog kada sam ja na tome istome mjestu nekoliko puta sjedio i pregovarao. Besramna je laž da tek sada počinje socijalni dijalog - poručuje Stipić koji vjeruje da Vlada neće poštivati potpisani sporazum, nego će se vjerojatno redefinirati uvjeti iz sporazuma, primjerice da će se rok prolongirati te je samo pitanje hoće li to biti s “blagoslovom” sindikata ili bez njega.

‘Dogovor o dogovoru’

Sa sindikatima su se jučer u Banskim dvorima sastali ministar financija Zdravko Marić, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić i njezin pomoćnik Mario Bebić, ministar zdravlja Dario Nakić te pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Stipe Mamić. Za razliku od Stipića, sindikalisti Mihalinec, Ribić i Šprem bili su nešto suzdržaniji, uz poruku “dogovor je da ćemo se dogovoriti”.

- Ono što je ministar eksplicitno rekao jest da nema nikakvih rezova, a o svemu ostalome mi smo iskazali spremnost, ako Vlada ima teškoća, da o tome možemo pregovarati. U tim su pregovorima, naravno, sve opcije otvorene. Smatramo da je dobro što Vlada nije pribjegla pravnom nasilju, kao što je to bio slučaj s prethodnom - ističe Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, također je zadovoljan sastankom. Smatra da su ministri žele suradnju i traže potporu za reforme.

- Mi smo spremni pregovarati o pitanjima povećanja plaća. Naša je pozicija vrlo jasna, imamo sporazum koji govori o vraćanju osnovice za 6 posto, dodaci za državne službe nisu sporni nakon odluke Ustavnog suda, a dodatak za siječanj se isplaćuje - rekao je Ribić.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, kaže da je razgovor bio korektan, ali nije bila riječ o pregovorima.

- Vidljivo je da u proračunu tih sredstava nema, ali daljnjim pregovorima mora se naći način da se ta prava ispoštuju. Rečeno nam je da smanjenja plaća i stečenih prava neće biti - kaže Šprem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2024 03:23