HRVATSKI FORT KNOX

Ekskluzivno: Imamo prvi nacrt supertrezora u Zagrebu u kojem će se čuvati euri i uništiti kune

Nedjeljni donosi sve detalje budućeg trezora Hrvatske narodne banke koji će se graditi uz nekadašnju "Maršalku"

Hrvatska narodna banka za koju će godinu početi graditi golemi trezor koji bi trebao postati, recimo to tako, hrvatski Fort Knox. Osim što će se u budućem nacionalnom trezoru čuvati sva gotovina koju će komercijalne banke predavati HNB-u, bit će to mjesto ne samo sigurnog skladištenja novčanica i kovanica nego i najsuvremeniji high tech centar upravljanja gotovinom s malo zaposlenih i puno robota. Dva su ključna aspekta HNB-ova projekta: jedan je, naravno, sigurnost pohrane novca. Trenutačno se u Hrvatskoj ne treba previše bojati neke spektakularne pljačke u kojoj bi lopovi pobjegli s ogromnim kunskim iznosom od nekoliko desetaka milijuna kuna. Tako velike kunske iznose pljačkašima bi bilo nemoguće ubaciti u relativno plitak hrvatski financijski sustav. No, to će se jako promijeniti kad HNB jednog dana počne čuvati novčanice i kovanice eura, a priključenje Hrvatske eurozoni možda ćemo doživjeti već 2023. godine. Drugi cilj HNB-ova projekta jest organizirati najmodernije (“state of the art”) upravljanje gotovinom, koje u Hrvatskoj do danas nije adekvatno riješeno. Današnji trezor HNB-a još je u istom podrumskom prostoru koji je uređen davne 1974. godine za potrebe nekadašnje ekspoziture Narodne banke Jugoslavije.

image
Trezor će imati debele zidove, poplavljive prostorije, mostove na izvlačenje
Dragan Matic/Cropix

Mistična mjesta

O sigurnosnom aspektu gradnje glavnog hrvatskog trezora u HNB-u nam nisu mogli puno reći. Dva su jednostavna razloga za to: još nije u potpunosti razrađen projekt sigurnosnih sustava trezora, a kad bi i bio razrađen, ostao bi strogo čuvana tajna. Niti jedan veliki nacionalni trezor ne želi otkrivati zamke koje priprema najambicioznijim lopovima. Čak ni mnogi stručnjaci za sustave sigurnosti komercijalnih banaka, koji savjetuju poslovne bankare kako graditi i opremiti trezore, nisu upućeni u tajne državnih institucija u kojima se deponiraju novac i zlato. Glavni trezori država ostaju mistična mjesta s vrlo naprednim tehnološkim rješenjima te s vrlo inventivnim, nepredvidljivim zamkama za lopove.

image
Vrata madridskog trezora teže 16,5 tona pa se pretpostavlja da će i ona HNB-ova trezora biti masivna
Henryk Sadura/Alamy/Profimedia

Ipak, iz dosadašnje povijesti pljački velikih državnih trezora, kao i iz povijesti provala u najveće poslovne banke, može se rekonstruirati za koji će se model sigurnosti odlučiti HNB, tj. koje minimalne uvjete mora zadovoljiti budući supertrezor Hrvatske.
Institucije, naime, lopovima odgovaraju mjerama opreza prema dosadašnjoj pljačkaškoj praksi. Za lokaciju budućeg trezora u HNB-u su izabrali vojarnu “1. gardijska brigada Tigrovi - Croatia”, koja se nalazi neposredno uz zapadne granice novozagrebačkih naselja Travno i Dugave, a za vrijeme SFRJ bila je poznatija kao “Maršalka”. Radi se o vrlo velikoj površini te je logično zaključiti kako će prva linija obrane od provalnika biti upravo veliki prostor koji će okruživati centralnu zgradu. Taj prostor čuvat će posebno obučeni hrvatski specijalci, a bit će podijeljen u specifične zone sigurnosti te opremljen kamerama i vrhunskim senzorima. U jednom dijelu tog prostora bit će smješten trezor koji izvana može nalikovati potpuno običnoj poslovnoj zgradi, ali će njegova unutrašnjost biti sve samo ne obična zgrada.

image
Budući trezor imat će vrhunski elektronski nadzor, daljinski monitoring, seizmičke senzore, CCTV sustav
Jutarnji Grafika

Najveća pljačka

Suvremene pljačke banaka najčešće nisu puno više sofisticirane nego što su bile prije stotinjak godina. Baziraju se na dugom i pomnom planiranju te brutalnoj sili najčešće potrebnoj da se probiju debeli armirani zidovi koji štite trezore. Kopanje tunela kako bi prišli što bliže trezoru može se nazvati klasičnim pristupom. Možda je najpoznatija i najveća pljačka u suvremenoj povijesti ona Banco Central u brazilskoj Fortalezai, kada je ukradeno 160 milijuna brazilskih reala od koji su vlasti uspjele vrati 20 milijuna. U pljački je sudjelovalo 25 kriminalaca. Osmero članova bande je uhićeno, a neki od njih su kidnapirani i ucjenjivani jer nisu uspjeli sačuvati tajnu pljačke. Vođa razbojnika, Luis Fernando Ribeiro, ubijen je iako je njegova obitelj otmičarima isplatila otkupninu od 800 tisuća dolara. 2005. godine, kad se pljačka dogodila, 160 milijuna reala vrijedilo je oko 71,6 milijuna dolara, a težili su oko 3,5 tone. Razbojnici su nakon tromjesečnog planiranja iznajmili komercijalnu nekretninu u središtu grada te su s te lokacije do trezora četiri metra ispod zemlje prokopali tunel dug 78 metara i širok 70 centimetara, osvijetljen te obložen plastikom, onesposobili alarm te odnijeli pet kontejnera s novčanicama denominacije 50 reala. Noćna provala otkrivena je tek sutradan. Kradljivci su prodavali priču kako se bave uređivanjem krajolika i(ili) provođenjem plinovoda pa privremenim susjedima nije bilo sumnjivo to što su svaki dan odvozili velike količine zemlje.

image
U trezoru se neće čuti puno ljudskog razgovora. Zrak će biti ispunjen zujanjem robota i moćnih računala
Jutarnji Grafika

U hrvatskom Fort Knoxu krađa probijanjem tunela, koje je višekratno korišteno, ne bi trebala biti moguća jer će najvjerojatnije sam trezor biti izdignut iznad tla, tj. postavljen na stupovima. Prostor između poda trezora i zemlje kontinuirano će se snimati. Osjetljivi senzori otkrivat će pak najmanja podrhtavanja.

Trezoru HNB-a neće se moći prići niti iz zraka na osjetljivim prijemnim točkama centra. Ako se netko pokuša helikopterom obrušiti na kamion koji je u prijemnoj prostoriji dočekat će ga čvrste, neprobojne rešetke. Rješenje je to koje su vidjeli stručnjaci HNB-a u jednoj od zemlja koje su posjetili kako bi prikupili znanja o najsuvremenijim sigurnosnim rješenjima, kao i o centrima za upravljanje gotovinom. Bili su, kako nam je ispričao savjetnik u uredu guvernera HNB-a Neven Barbaroša, u Njemačkoj, Nizozemskoj, Portugalu i Mađarskoj. U Portugalu su, konkretno, vidjeli trezor sa senzorima i kamerama kao čardak ni na nebu ni na zemlji, a u Mađarskoj rešetke iznad prijemnih prostorija za kamione.

image
Suvremeni sustav za sortiranje novca automatski će provjeravati čistoću i sva moguća oštećenja novčanica, tražit će i falsifikate
Davor Pongracic/Cropix

Kakva će sve ostala iznenađenja za moguće pljačkaše spremati hrvatski trezor budućnosti, teško je reći.

Nemojte imati dilema i misliti kako trezori država ne nalikuju na tehnološka čuda koja ste imali prilike vidjeti u filmovima i TV serijama. Ako ste, primjerice, gledali “La Casa de Papel” (Money Heist), hit seriju koja je vrlo popularna u Hrvatskoj, lako ste mogli pomisliti da je filmska pljačka trezora u Španjolskoj malo pretjerana po pitanju nevjerojatne razine zaštite Banke Španjolske, baš kao što se često pretjeruje s posebnim efektima u filmovima gdje je glavni lik James Bond. No, ono što je mnogima izgledalo kao djelo previše maštovitih scenarista zapravo je dio rješenja koja su doista integrirana u sustav sigurnosti španjolske centralne banke. Madridski trezor doista ima veliku komoru (prostoriju) koja će se doista poplaviti ako razbojnici pokušaju doći do paranoično čuvanog zlata.

image
U HNB-u ne isključuju mogućnost da će i hrvatski trezor možda imati neku vrstu vodenih zamki za pljačkaše
Jure Miskovic/Cropix

Opskrba gotovinom

Zapravo je sigurnost u stvarnoj Banci Španjolske na višoj razini nego u seriji “La Casa de Papel”. U seriji je pljačkašima bilo dovoljno da provale samo kroz jedna teška blindirana vrata kako bi došli do zlata, ali u praksi bi to bilo nemoguće - morali bi probiti troja vrata. Stvarna vrata teže 16,5 tona, savršeno su smještena u svoj okvir te se automatski blokiraju na nenajavljeni dašak. Nakon što prođete prva vrata ulazite u portal koji vodi do 35-metarskog prostora za dizalo te bi se trebali spustiti do prostorije s posebnim mostom na izvlačenje te doći do drugih armiranih vrata. To je taj prostor koji se u Money Heistu poplavljuje ako se detektira prisutnost neželjenih gostiju. Naravno, banka Španjolske uz debele zidove i ogromna armirana vrata, poplavljive prostorije te mostove na izvlačenje ima i vrhunski elektronski nadzor, daljinski monitoring, seizmičke senzore, CCTV sustav… Sto čuda. U HNB-u ne isključuju mogućnost da će i hrvatski trezor možda imati neku vrstu vodenih zamki za pljačkaše.
Iako je šira javnost posebno zainteresirana za sigurnosna rješenja, stručnjaci HNB-a više su se bavili problemima upravljanja gotovinom.

image
Čvrste neprobojne rešetke nalazit će se iznad prijemnih prostorija za cash što će onemogućiti napad helikopterom
Jure Miskovic/Cropix

Obrada casha svakodnevni je posao centralne banke, objašnjava nam Barbaroša. Iako za opskrbu gotovinom treba brinuti HNB, za to nije imao infrastrukturu te su ugovorili s Finom da njihovi gotovinski centri preuzmu taj posao. No, posao distribucije gotovine samo je dio posla kad je u pitanju obrada gotovine u nacionalnom financijskom sustavu. Posao provjere kvalitete i autentičnosti novčanica, kao i uništavanje oštećenih ili nevažećih novčanica logistički je puno zahtjevniji nego se čini. On se trenutačno obavlja u neadekvatnom prostoru podruma zgrade HNB-a na Trgu burze. Buduće centralno mjesto obrade gotovine imat će prostor za prijem kamiona koji će dovoziti cash iz poslovnih banaka. Imat će, nadalje, u potpunosti automatiziran sustav zaprimanja novca i njegovog pohranjivanja u trezor. Banke će dostavljati novac u posebnim kutijama s barcodom. Očitavanjem barcoda vidjet će se koliko u kutiji ima novčanica, a roboti će kutije deponirati na mjesta koje će odrediti računala u centralnom skladištu. U trezoru se neće čuti puno ljudskog razgovora. Zrak će biti ispunjen zujanjem robota i moćnih računala.

U zasebnim prostorijama u novom centru HNB-a bit će nekoliko najsuvremenijih linija za tzv. High Speed Cash Processing.

image
RH će morati zamijeniti 40 posto svih iskovanih kovanica ili 52.000 tona kovanica, što je količina jednaka 124 zagrebačka tramvaja
Davor Pongracic/Cropix

Linije su to koje će automatski provjeravati čistoću i sva moguća oštećenja novčanica. Ako niste znali, Hrvatska se i sada može pohvaliti da ima jedne od čišćih novčanica u Europi. Uz pomoć niza senzora te linije za High Speed Cash Processing tražit će i falsifikate među dostavljenim novčanicama. Prema utvrđenim kriterijima sve previše prljave ili oštećene novčanice uništavat će se u također potpuno automatiziranim strojevima. Moguće je postaviti i liniju koja će uništene komadiće novčanica pretvarati u brikete te će se ti briketi donirati kao gorivo za grijanje školama ili vrtićima. Jedna od funkcija novog centra bit će i priprema novčanica za bankomate. Propisi su takvi da sve novčanice za bankomate moraju biti strojno obrađene.

Centralni bankari

Treba voditi računa kako bi već za koju godinu Hrvatsku mogao čekati ogromni logistički zahvat zamjene kuna u optjecaju s novom valutom, eurom. Bit će to sasvim posebni izazov za organizacijske sposobnosti hrvatskih centralnih bankara.
Trenutačno je oko 34 milijardi kuna u optjecaju. Radi se o ogromnoj količini od 250 tona papira. Kad bi se sve te novčanice posložile jedna do druge, rastegli bi se 28 kilometara. Tu ogromnu količinu novca morat će se povući iz optjecaja te nakon toga spremiti kako bi se moglo krenuti sa sistematiziranim uništavanjem. Bilo bi dobro da taj prostor može biti novi trezor, odnosno novi centar za obradu gotovine, ali to nije izvjesno. HNB je s Ministarstvom obrane dogovorio da prvo raščiste sve imovinsko-pravne odnose na zemljištu te tek kad situacija bude čista, što se kaže, 1:1, HNB kreće s realizacijom projekta centralnog nacionalnog trezora. Ako se trezor ne izgradi do ulaska u eurozonu, onda će se za privremeno spremanje svih kuna prije uništavanja potražiti zamjenska lokacija, najvjerojatnije opet u suradnji s Ministarstvom obrane.

image
Po uvođenju eura Hrvatska će morati povući 34 milijarde vrijednih novčanica koje teže 250 tona. Kad bi se te novčanice rastegnule 28 kilometara, bile bi duge zamalo kao autocesta Zagreb-Karlovac
Duje Klaric/Cropix

Zamjena kovanica bit će veći logistički izazov nego prikupljanje, čuvanje i uništavanje novčanica. Teško je procijeniti koliko je ukupno kovanica u optjecaju, ali su iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro pokazala kako je stopa povrata oko 40 posto. Prema Barbarošinim procjenama to znači da će im se vratiti oko 52 tisuće tona kovanica, što predstavlja težinu od 124 zagrebačka tramvaja. Te kovanice također će se uništavati, a do tada će se trebati riješiti dizajn jedne strane novih euro-kovanica te njihovo kovanje. Svaka zemlja ima pravo staviti neki svoj motiv na jednu stranu euro-kovanica. Još nije donesena odluka koji motiv će nositi hrvatske euro-kovanice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 21:37