EKSKLUZIVNO: ČOVJEK KOJI PREUZIMA HNS Ivan Vrdoljak:Moja tri uvjeta za suradnju s HDZ-om

Mi smo stranka rezultata, a ne klijentelizma - kaže Ivan Vrdoljak, vjerojatni budući predsjednik HNS-a, a donedavni ministar gospodarstva, odgovarajući na pitanje kako se misli riješiti imidža klijentelističke stranke. Po njemu, za te “žigove na čelu Hrvatske narodne stranke” nema baš nikakva razloga. Možda ih se može smatrati nekakvim percepcijama iz prošlosti.

Ali, kako HNS vidi u budućnosti? Odgovara kratko s tri odrednice. Prvo, stranka mora biti vjerodostojna, čvrsta građanska politička opcija. Drugo, mora biti inovator u hrvatskoj politici, bez obzira na to govori li se o modernom gospodarstvu ili o modernom obrazovanju. Treće, HNS vidi kao jezičac odlučujući kod formiranja budućih vlada, koji će - za razliku od sadašnjih, kako kaže, loših eksperimenata - svojim znanjem i iskustvom garantirati vjerodostojnost i stabilnost vlasti.

U središnjici HNS-a, gdje razgovaramo, prilično je tiho. Premda je mjesec dana do sabora stranke na kojem će se birati novo rukovodstvo. Ali u njega će HNS uploviti mirno, premda je riječ o velikoj smjeni generacija. Središnji je odbor dogovorio listu kandidata za vodeće funkcije, po jednoga za svaku, pa bi tako Vrdoljak uskoro bez velike drame trebao naslijediti Vesnu Pusić.

Mandati i rejting

Hvalite se izbornim rezultatima, ali mnogi će veliku zastupljenost HNS-a u Saboru proglasiti posljedicom dobre trgovine sa SDP-om? Rejting je stranke prilično loš, ali dobro ste istrgovali mjestima na izbornim listama?

- Upravo suprotno, zapravo smo loše pregovarali. S gotovo sto tisuća preferencijalnih glasova, koliko je HNS osvojio na izborima, trebali smo imati deset zastupničkih mandata, a ne devet, koliko smo dobili. Uvođenjem modela preferencijalnog glasa sada se jasno pokazuje težina svake stranke. Mi smo u koaliciju više donijeli nego što smo dobili.

Čemu zahvaljujete tako velik broj preferencijalnih glasova? Kvalitetnim kandidatima ili ste kao stranka dobro organizirani na terenu?

- HNS ima kvalitetne i prepoznatljive kandidate kao i brojnu, dobro organiziranu stranku. Sa svojih oko 42 tisuće članova po brojnosti smo druga stranka u državi. Bez jednoga i drugoga nemoguće je postići kontinuitet dobrih rezultata, kakvima se HNS može pohvaliti, mjerljiv po broju župana, gradonačelnika i saborskih zastupnika.

Na stranačke izbore idete sa zatvorenim listama, za svako mjesto od predsjednika nadalje samo po jedan kandidat. Nekad smo to nazivali izborima bez izbora, a HNS se ipak deklarira kao liberalna stranka?

- Da smo liberalna stranka dokazuje činjenica da je za predsjedničku kandidaturu potrebno samo 100 potpisa od tisuću članova HNS-ova sabora, znači samo deset posto. Za razliku od drugih velikih stranaka, gdje se kandidatura za predsjednika mora poduprijeti tisućama, čitavim malim gradovima potpisa. Mjesecima smo u HNS-u razgovarali na svim razinama i zaključili da moramo izbjeći izazivanje bratoubilačkog rata, u što su se izbori u nekim drugim strankama pretvorili. Naš je interes sačuvati sve ljude, ne trošiti snagu na moguće trivijalne razlike kad se oko svih suštinski važnih stvari jako dobro slažemo. Želimo svoju energiju usmjeriti u političku utakmicu s konkurentskim strankama. Prijedlogom Središnjeg odbora predstavili smo se kao ekipa spremna preuzeti odgovornost za stranku u narednom razdoblju. To je izraz naše odgovornosti i prema HNS-u i prema državi. A kandidacijski proces u stranci i dalje je otvoren i ako se pojavi još kandidata, svi su zbog jednostavnosti procesa dobrodošli u izbornu utakmicu.

U posljednje se vrijeme spominje mogućnost preslagivanja vlasti u Saboru. Zoran Milanović stalno tvrdi da je HDZ-ova vladajuća koalicija slaba, klimava i nikakva te da njegova stranka i koalicija u svakom trenutku moraju biti spremne za preuzimanje vlasti. Vidite li mogućnost za nekakvu takvu operaciju?

- Iskreno rečeno, ne vidim. Hrvatska je narodna stranka prva rekla da izlazi iz postizbornih pregovora i ide u oporbu. Bit ćemo konstruktivna opozicija. Iako nismo spremni sudjelovati u ovoj vlasti, ne gledamo stvari u crno-bijelim relacijama. Zato smo aktualnu Vladu voljni podržati u svemu što smatramo korisnim. Vladi premijera Oreškovića želimo dobro, jer bi njen uspjeh bio uspjeh za cijelu Hrvatsku.

Zamjena za Most

U javnosti se uveliko spekulira da bi HNS u HDZ-ovoj vladajućoj koaliciji mogao zamijeniti Most. Sam šef HDZ-a naznačio je takvu mogućnost kad je rekao da suradnja sa sadašnjim rukovodstvom vaše stranke nije realna, što implicira da bi se s novim rukovodstvom stvari mijenjale. Jeste li o tome razgovarali s Tomislavom Karamarkom?

- Ne, nisam. Ali, mora biti jasno da je predstojeća promjena na čelu HNS-a stvar kontinuiteta. Političkog kontinuiteta stranke, što znači da mi ne možemo ulaziti u Vladu ni u parlamentarnu većinu koja će tolerirati da joj crnokošuljaši šetaju ulicama ili će preko nekih svojih istaknutih ljudi, potpredsjednika Sabora, naprimjer, u tome i sudjelovati. Mi nismo dio toga. Nećemo u Vladu koja pokušava privatizirati domoljublje ili civilno društvo. I mi smo domoljubi, s tim da svoju zemlju volimo na drugačiji, vjerujem bolji i učinkovitiji način. Ako se neki budući HDZ odmakne od ekstremizma, ako riješi svoje probleme s temeljnim ljudskim slobodama i pravima, ako se možemo dogovoriti o programu ekonomskog rasta, onda - zašto ne sjesti za stol? S takvim bismo HDZ-om ili bilo kojom strankom takvog profila mogli surađivati.

Karamarko je nedavno tijekom susreta s vašim županom Posavcem rekao da političke razlike nisu prepreka suradnji. Navodno kontakti između HDZ-a i HNS-a idu preko dvije linije. Jedna je HSLS. Svojedobno mi je njihov šef Darinko Kosor govorio o svojoj ideji povezivanja HSLS-a i HNS-a. Vidite li vi mogućnost nekakvog ujedinjavanja?

- Ne mislim da je ujedinjavanje jedini oblik suradnje političkih stranaka. Ali mogućnost da se HSLS pripoji HNS-u smatram vrijednom razmatranja. Jer, mi smo ipak stranka s brojnim članstvom, razvijenom infrastrukturom i dobrim izbornim rezultatima. Bilo bi nam drago da nam se kolege pridruže. Kao što bi bilo mudro da se političke snage građanskog centra dogovore o suradnji i zajedno nastupe možda već na narednim lokalnim izborima 2017. Ne mislim samo na HSLS, nego i na IDS, HRID te neke slične stranke i nezavisne zastupnike. HNS sasvim sigurno može biti u centru tog okupljanja.

To je samo kurtoazna izjava ili s tim u vezi već imate neke planove?

- Najesen ćemo sigurno obaviti niz razgovora, kako bi se vidjelo ima li realne šanse za okupljanje jake i vjerodostojne građanske opcije. Mislim da u Hrvatskoj, uz jaku ljevicu i desnicu, postoji potreba za konsolidiranjem političkog centra. Dosadašnji su nas eksperimenti u tom prostoru jako skupo stajali. Problem nastaje kad se lijepa, često populistički obojena izborna obećanja pokušaju realizirati. Onda se vidi koliko su važne kompetencije i iskustvo. Na ideji možeš dobiti glas, ali bez znanja ne možeš napraviti rezultat. To je ključni problem današnje vladajuće koalicije: možda znaju što bi, ali ne znaju kako. O reformama koje bi htjeli provesti mnogo se govorilo, ali kad treba prijeći s riječi na djela - odustaju, jer to nadilazi njihove kapacitete. Zato želim da u Hrvatskoj napravimo jaku građansku opciju jer, za razliku od dosadašnjih mahom neuspješnih improvizacija s trećim putem, mi znamo kako. Imamo reference. Već smo to radili.

Nismo pikzibneri

Druga linija HNS-ovih kontakata s HDZ-om ide navodno preko Prvog plinarskog društva, odnosno njegova vlasnika Vujnovca, s kojim ste osobno u vrlo bliskim odnosima, a čovjek danas navodno funkcionira kao glavni HDZ-ov kadrovik u energetskom sektoru?

- Zanimljiva konstatacija, za koju dosad nisam čuo. Navikao sam da me zbog poznanstva s Vujnovcem već godinama povezuju s PPD-om. Šire se glasine da navodno imam vlasnički udio u toj firmi, što jednostavno nije istina. Sve što imam do zadnje lipe stoji u mojoj imovinskoj kartici. Poslovne karijere mojih prijatelja iz djetinjstva, iz škole, s fakulteta, ne mogu se povezivati s mojim djelovanjem u politici. To je ružno podmetanje kojim me se pokušava diskreditirati. Inače, ako bih namjeravao otvoriti razgovore s HDZ-om, učinio bih to direktno. Tête-à-tête s predsjednikom stranke, odnosno HDZ-ovim čelnim ljudima ili nikako. Ne bih si mogao dozvoliti da kontaktiramo ili se dogovaramo preko posrednika. Ozbiljne stranke sjednu za stol i pregovaraju. Ni HNS ni ja nismo pikzibneri. HDZ možda i može tako komunicirati s nekim svojim sadašnjim partnerima, ali s nama to ne bi išlo.

Tajna akcija oko Ine

A razgovori sa Zoranom Milanovićem? Politički kuloari tvrde da s vašim preuzimanjem HNS-a počinju pucati veze sa SDP-om, jer su vaša osobna iskustva sa šefom te stranke navodno prilično loša?

- Svoja osobna iskustva sigurno neću implementirati u budućnost HNS-a, ako to nije u interesu stranke. Sa SDP-om imamo korektne odnose, iako trenutačno ne komuniciramo previše. Kad oni završe svoje izbore i definiraju buduću politiku, onda ćemo, vjerujem, nastaviti razgovarati. Vrijeme će pokazati s kim ćemo i u kojim kombinacijama iduće godine na lokalne izbore. Spremni smo za zajednički nastup sa SDP-om, ali uz uvjet da oni podrže HNS tamo gdje mi imamo bolje kandidate. Na primjer, u Zagrebu. Vjerujem da je najbolji kandidat za gradonačelnicu Zagreba naša Anka Mrak Taritaš. Ako dogovora nema, onda smo otvoreni i za drugačije opcije, sve s ciljem da naši kandidati pobijede.

U medijima se pojavila informacija o takozvanoj špijunskoj aferi u režiji mađarskog MOL-a. Nacional piše da su vas Mađari pokušali kompromitirati. Prošle su godine navodno organizirali međunarodnu tajnu operaciju praćenja i snimanja ključnih osoba involviranih u rješavanje kompleksa problema oko Ine, prije svega vas kao nadležnog ministra, zaduženog za vođenje pregovora između hrvatske Vlade i MOL-a, zatim vaše stranačke šefice Vesne Pusić, hrvatskih članova Uprave Ine te Vladinih savjetnika. Što se to zapravo događalo?

- Ne mogu o detaljima. Ali činjenica je da su se tijekom pregovora dešavale razne prljave igre. Zbog našeg inzistiranja na zaštiti hrvatskih interesa u Ini izloženi smo pokušajima diskreditacije, političke, poslovne i privatne.

Je li istina da je SOA otkrila i razbila cijelu tu, prema članovima hrvatske Vlade i hrvatskim interesima, neprijateljsku operaciju?

- Prema onome što znam, SOA je svoj posao odradila krajnje korektno.

Je li istina da su tajne službe u mandatu prošle Vlade, navodno po vašoj želji i po Vladinoj odluci, pratile cijeli proces pregovora s MOL-om?

- U razgovorima s MOL-om inzistirao sam da pregovori budu transparentni, pa se svaki sastanak snimao. Od službi sigurnosti tražio sam dodatnu pažnju vezanu uz moje komunikacije u tim pregovorima. Tražio sam da me prate u onome što radim i upozore ako sam u komunikaciji s ljudima koji to ne zaslužuju, odnosno koji prema njihovim saznanjima imaju neke skrivene namjere ili ciljeve, a koji mogu štetiti državnim interesima Hrvatske.

Kako objasniti da MOL nikada nije odgovorio na vaš prijedlog novog dioničarskog ugovora za Inu, koji ste mu dostavili negdje u proljeće prošle godine, a danas tvrdi da je spreman na dogovor s HDZ-om?

- Polazna osnova za otvaranje novih pregovora između Republike Hrvatske i MOL-a može i mora biti upravo taj prijedlog ugovora. Jer taj je dokument predložila hrvatska država. Istina, MOL nam nikada nije odgovorio. Možda su čekali novu vlast, računali da će se s HDZ-ovom Vladom lakše dogovoriti.

Kako god bilo, probleme napokon treba početi rješavati. Jer, Inu se iz tjedna u tjedan uništava. Dok sam bio ministar, natjerao sam ih da u dvije godine podignu proizvodnju nafte i plina za 20 posto, a sad ih nitko ništa ne pita, pa režu investicije, dijele otkaze, zaustavljaju eksploataciju… Nastave li ovako, prije kraja mandata ove Vlade Ina više neće postojati. Preciznije, neće postojati Ina koja posluje i u interesu Hrvatske.

Bitka za Inu

Čini se da u Vladi postoji dvojni odnos prema problemu Ine. HDZ navija za neki nejasan dil s MOL-om, dok su premijer Orešković i Most možda skloniji rješenjima koja su na tragu politike definirane u vašem ministarskom mandatu?

- Ne prepoznajem, nažalost, nikakav odnos prema Ini. Nisam vidio da je premijer, niti bilo koji od potpredsjednika, niti bilo koji ministar pozvao članove Nadzornog odbora i članove Uprave Ine, hrvatske i mađarske, i otvorio razgovore o budućnosti te kompanije, koja je nekada bila ponos i okosnica gospodarskog razvoja Hrvatske, a već sutra bi mogla biti pretvorena tek u mrežu benzinskih postaja, bez ikakve proizvodnje.

Može li se reći da se zametnuta bitka oko tajnih službi, SOA-e i njezina polusmijenjenog šefa Lozančića ustvari dubinski tiče sudbine Ine? Da se zapravo radi o bitki za Inu?

- O pozadini slučaja Lozančić vrlo malo znam, ali o energetici i Ini znam puno. Prepuštanje strateški važne hrvatske nacionalne kompanije mađarskom MOL-u, bez obzira na to kojim bi se i kakvim sredstvima to realiziralo, bilo bi ravno veleizdaji.

Nešto slično smo već vidjeli 2009., kad je, po svemu sudeći, Ina za nekoliko milijuna eura predana u ruke MOL-u.