Ekonomisti: Gradimo! Investirajmo u bilo što. I Obama to radi

ZAGREB - Umjesto gradnje autocesta, Vlada bi izlazak iz krize trebala potaknuti gradnjom naselja za osobe starije životne dobi! Jedan je to od prijedloga koje su ekonomisti istakli nakon što su Banski dvori najavili da izlazak iz krize vide u 15 milijardi kun a teškim investicijama u prometnu i energetsku infrastrukturu.

- Zalažem se za gradnju desetak naselja za osobe treće životne dobi u manje razvijenim i ratom opustošenim područjima - kaže Guste Santini, neovisni ekonomist. Projekt gradnje 10 naselja - svaki po 10.000 kreveta - godišnje bi bio iskoristiv 300 dana.

- Imamo li u vidu da bi po krevetu trebalo investirati oko 30.000 eura, investicija bi, bez zemljišta i infrastrukture, iznosila oko tri milijarde eura - ističe Santini.

Iako prijedlog gradnje naselja za starije mnogima vjerojatno izgleda karikaturalno, on oslikava sve nedoumice s kojima se Hrvatska suočava pri pokušaju izlaska iz krize. Izbijanjem krize investicijski ciklus u nas gotovo je zamro i jasno je da ćemo bez njega nastaviti tonuti u recesiju.

Jeftiniji projekti

No, model koji nudi Vlada, a koji se svodi na nastavak gradnje autocesta i ulaganja u energetiku, za posljedicu će imati ne samo zapošljavanje dijela armije veće od 300.000 nezaposlenih, nego i rast inoduga, i to zbog projekata koji uglavnom nisu isplativi u kraćem roku. Ti će projekti vjerojatno pokrenuti oporavak, ali cijena će biti visoka i plaćat će je i sljedeće generacije.

Ne treba se stoga čuditi što ekonomisti sve češće predlažu državi da se okrene projektima koji će se u kraćem roku pokazati isplativima i koji će angažirati domaću potražnju, a koji su ipak jeftiniji od gradnje autocesta. Osim projekata u energetici kao što je gradnja LNG terminala u Omišlju, u tu kategoriju spadaju i ulaganja u visoke tehnologije, zatim obnova turističke infrastrukture, kao i ulaganja obnovljive izvore energije, te u luke.

Javne tvrtke - gubitaši

Ne manji problem je i to što će glavnina najavljenih ulaganja u novom hrvatskom new dealu ići preko javnih poduzeća, koja već mjesecima potresaju skandali vezani uz zloupotrebu novca. Prema podacima Ministarstva financija, javna poduzeća su u prvih devet mjeseci prošle godine stvarila neto dobit od 395,2 milijuna kuna, no povećali su se i njihovi dugovi, i to na vrtoglavih 49,5 milijardi kuna.

Većina javnih poduzeća poslovala je pozitivno, dok su Autocesta Rijeka - Zagreb, Croatia Airlines, Vjesnik i Fina poslovali s minusom.

Unatoč tome, dio naših sugvornika smatra da je Hrvatskoj potreban new deal kakav je ponudila premijerka Jadranka Kosor. Među njima je i bivši premijer Zlatko Mateša.

- Bilo kakva investicijska aktivnost korisna je za nacionalno gospodarstvo. Pa i Obama to radi! - ističe Mateša. Dodaje da povećanje inoduga ne predstavlja problem ako on odlazi na razvoj umjesto na tekuću potrošnju.