Tog je utorka, u veljači prije točno dvije godine zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj.
Iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević stigla je potvrda PCR testa kojim je virusolog Ivan Christian Kurolt dokazao da je novim virusom zaražen mladić koji je tjedan dana prije bio na sada već kultnoj utakmici Atalante i Valencije na milanskom San Siru, nakon koje je covid-19 eksplodirao u Europi, a poglavito u Italiji i Španjolskoj. Teško su se u tom trenutku mogli predvidjeti razmjeri ove, prije svega zdravstvene katastrofe koja traje od 2020. godine.
Vjerovalo se da će se zaraza kretati na sličan način kao i svi prije poznati virusi, odnosno da će se 'ugasiti' s dolaskom toplijeg vremena. No, vijesti iz Italije i Španjolske bile su strašne jer je smrtnost, uz sav napor liječnika i dugog medicinskog osoblja, bila golema, a virus se vrlo brzo proširio, poglavito među starijom populacijom koja je živjela u domovima za starije.
Lockdown
Do danas je virus odnio 5,9 milijuna života, a oboljelo je gotovo 440 milijuna građana. U Hrvatskoj su od covida-19 u dvije godine umrle 14.964 osobe, a oboljelo je njih nešto više od milijun (1,049.000).
Prvi hrvatski pacijent, a onda i svi ostali na početku su hospitalizirani, bez obzira na težinu simptoma. Polovicom ožujka uveden je lockdown: zabranjena su sva okupljanja, zatvoreni su ugostiteljski objekti i sve prodavaonice, osim onih za opskrbu hranom. Sve u svemu, cijeli se svijet susreo s ograničenjima kretanja kakvih se nitko ne sjeća.
Od tada se puno toga promijenilo u životima svih nas jer je korona ona koja diktira otvaranja ili zatvaranja, kretanja ljudi, prelaske granica. Unatoč nadanjima, još živimo u pandemiji, a u protekle dvije godine svijet je prošao čak pet valova korone. Svaki od njih obilježio je novi soj, od fkojih je najsmrtonosnija bila delta.
Sreća u nesreći bio je relativno brz dolazak cjepiva, već krajem prosinca 2020. godine, što je spasilo milijune života. Na žalost, Hrvatska i dalje, unatoč dostupnosti milijuna doza cjepiva, nije među zemljama s visokom procijepljenošću pa zato i dalje bilježi visoku smrtnost. Čak je i nedavni, peti val, u kojem je omikron kao varijanta virusa s blažim simptomima, u Hrvatskoj dnevno odnosio više od 50 života.
Pokazalo se, naime, da su 'dobro prošle' samo one zemlje koje su imale visoku procijepljenost stanovništva, a u Hrvatskoj je cijepljeno tek 54 posto građana s dvjema dozama cjepiva. Činjenica je da cjepiva dobro štite od teških oblika bolesti i to je za sad najučinkovitija obrana od virusa, naglašavaju stručnjaci. Što se lijekova tiče, napredak nije tako dobar kako se očekivalo jer je učinkovitost lijekova, čak i novih, vrlo skupih, vrlo ograničena.
Teži oblici bolesti
Ni jedan se stručnjak u ovom trenutku ne usudi prognozirati je li omikron označio i kraj pandemije, odnosno hoće li se pojaviti neki novi soj virusa te hoće li biti blaži ili teži. Dio znanstvene zajednice misli da ćemo se i protiv korone morati cijepiti jednom godišnje, kao u slučaju gripe, dok drugi tvrde da će oni koji su cijepljeni biti mirni koju godinu, barem kada je riječ o težim oblicima bolesti.